Zakonom o koncesijama pogoduje se rasprodaji nacionalnih dobara pod koncesijama Agrokora

PXL_041116_14635825

U Hrvatskom saboru danas se raspravljalo o Konačnom prijedlogu zakona o koncesijama. Iz predloženih promjena ovog zakona vidljivo je da su u međuvremenu dodani stavci koji pogoduju Agrokoru i sličnim igračima iza kojih stoje s politikom povezane interesne skupine kako bi mogli manipulirati danim koncesijama i s njima upravljati umjesto države. Očigledno je da Vlada štiti sve ono što se događalo u Agrokoru, umjesto da štiti svoje građane kojima bi trebala biti odgovorna. Ako je u Europi ponegdje prevladao utjecaj sumnjivog kapitala koji sa zemljištima radi što mu se prohtje, Hrvatska se mora moći othrvati tim utjecajima, jer ćemo na kraju postati zemlja u kojoj je tržište rada namijenjeno pomoćnom osoblju u uslužnim djelatnostima, dok će svi drugi tražiti svoje mjesto u emigraciji.

Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista zbog toga ima potrebu ukazati na nekoliko važnih segmenata donošenja tog zakona.

Kada su u pitanju odredbe Konačnog prijedloga o prijenosu koncesije kao i o založenome pravu na koncesije, valja primijetiti kako su Ministarstvo financija i Vlada pribjegli provizornim rješenjima prilagođavajući zakonske odredbe pojedinačnim interesima ili interesima malog kruga povlaštenih investitora, financijskih institucija i banaka. Isto tako, primjećuje se i potreba da se Zakonom o koncesijama, koji je opći ili krovni zakon u području koncesija, uređuju pojedinačne situacije koje su nastale u nedavnoj praksi, a povezane su s trgovačkim društvom Agrokor i s njime povezanim društvima.

Ovdje konkretno govorimo o odredbi članka 66. stavka 4. Konačnog prijedloga zakona koju ćemo citirati kako bi javnost mogla slobodno zaključiti na koja se trgovačka društva koncerna Agrokor ova odredba odnosi, a koja glasi:

„Prijenos ugovora o koncesiji može se dozvoliti u slučajevima koji su povezani sa stjecanjem vlasništva nad koncesionarom nakon provedbe postupka restrukturiranja, a kroz postupke spajanja postojećeg koncesionara s budućim koncesionarom ili drugih oblika stjecanja vlasništva koji proistječu iz provedenog postupka restrukturiranja, a u skladu sa stavkom 2. ovog članka.“

Ova odredba zvuči nam kao jamstvo da će se izvori vode i druga opća dobra za čije je korištenje dana koncesija, u postupku restrukturiranja Agrokora jeftino prenijeti nekom budućem vlasniku mimo općeprihvaćenih pravila o tržišnom natjecanju pa i u području koncesija.

Također, postavljamo pitanje ministru financija Zdravku Mariću koji je obećao hrvatskoj javnosti i zastupnicima u Hrvatskom saboru da će se izuzeti od svih postupaka vezanih za Agrokor, a očito je da je ovaj zakon usko vezan za Agrokor, je li se doista izuzeo iz svih postupaka vezanih uz donošenje ovog zakona, ili je to samo varanje javnosti.

Još jedan važan segment na koji želimo obratiti pažnju je situacija koja se nedavno dogodila sa Zlatnim ratom u Bolu, a o kojoj smo više puta govorili u javnosti i Saboru. Riječ je o situaciji u kojoj županija dodjeljuje koncesiju na području jedinica lokalne samouprave bez da općine i gradovi imaju prava glasa. Stoga tražimo da se u članak 30. uvede stavak kojim je davatelj koncesije javnog dobra u gospodarske svrhe dužan prije obavijesti o davanju koncesije ishoditi suglasnost od jedinica lokalne samouprave u kojoj se javno dobro nalazi.

Iz današnje rasprave jasno je da je cjelokupna intencija donošenja ovoga zakona pogodovanje interesima krupnih i mutnih igrača koji su nauštrb svih drugih građana, poduzetnika, obrtnika i malih poljoprivrednika zaposjeli ogromne koncesije mjerene u desecima tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, izvora pitke vode te obale i ovim prijedlogom pokušavaju steći i formalno-pravnu političku zaštitu da mogu na isti način upravljati javnim dobrima.