Prihvaćen Mostov prijedlog izmjene ovršnog zakona

14.07.2017., Zagreb - Posljednji dan zasjedanja Hrvatskog sabora prije ljetne stanke. Odmor zastupnika traje od 15. srpnja do 15. rujna. Bozo Petrov, Nikola Grmoja, Ivan Kovacic, Marko Vucetic, Slaven Dobrovic.  Photo: Robert Anic/PIXSELL

IZMJENE ĆE POMOĆI GRAĐANIMA U TEŠKOJ SOCIJALNOJ SITUACIJI NAD KOJIMA SE PROVODI OVRHA

 

U Hrvatskom saboru danas je jednoglasno prihvaćen Mostov prijedlog izmjene Ovršnog zakona koji će još više pomoći građanima u teškoj socijalnoj situaciji nad kojima se provodi ovrha, na način da će se konačno zaštiti jedina nekretnina, zatim da će se omogućiti pravo na smještaj o trošku države u trajanju od 18 mjeseci, da će se povećati iznos primanja ovršenika koji je izuzet od ovrhe ako prima manje od prosječne neto plaće te da će se zaštiti od ovrhe nekretnina za dug čija je glavnica manja od 20.000 kuna. Ove prihvaćene izmjene zasigurno će pomoći hrvatskim građanima, međutim Vlada je odbacila amandmane koji bi još više pomogli dužnicima. U nastavku donosimo objašnjenje prihvaćenih i odbijenih izmjena.

 

PRIHVAĆENO

  • Zaštita jedine nekretnine – jedina nekretnina se štiti od ovrhe osim ako je dužnik kod sklapanja pravnog posla dao izjavu da je suglasan s ovrhom koja se može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini.
  • Zaštita od ovrhe nekretnine za dug čija je glavnica manja od 20 000 kuna ili čak i ako je veća od 20 000 kuna ako sud ocijeni da je to pravično
  • Pravo na smještaj o trošku države u trajanju od 18 mjeseci ovršenicima koji se moraju iseliti iz nekretnine u kojoj stanuju pod uvjetom da ovršenik dobrovoljno proda nekretninu
  • Povećanje iznosa novčanog primanja ovršenika koji je izuzet od ovrhe ako je primanje manje od prosječne neto plaće u RH na tri četvrtine u odnosu na dosadašnje dvije trećine

 

 

NEPRIHVAĆENO

  • Deblokada svih računa ovršenika na kojima ovrha nije uspješno provedena u neprekinutom razdoblju od jedne godine. Očekivani rezultat primjene ove odredbe je smanjenje broja blokiranih kako bi se omogućilo da postanu radno i kreditno sposobni.
  • Uvođenje apsolutnog zastarnog roka od 10 godina za provođenje ovrhe kako bi se spriječilo da dužnici budu dužni doživotno ili da njihovim dugovima budu opterećeni i njihovi nasljednici.
  • Dokidanje tajnih nenajavljenih deložacija. U uljuđenoj državi očekuje se da se barem osam dana prije najavi predstojeća deložacija.
  • Zabrana ovrhe na jedinoj stambenoj nekretnini koja je opterećena hipotekom ako je ovršenik isplatio iznos koji odgovara iznosu glavnice duga, dakle onome što je od kreditora primio. U ukupni iznos koji je od kreditora primio uračunavaju se sva primljena davanja bez obzira odnose li se na glavnicu kamate ili bilo kojih drugih troškova.
  • Svaka strana u ovršnom postupku treba snositi svoje troškove kako troškovi ovršnog postupka ne bi za ovršenika nadmašili iznos glavnice duga. Cilj je demotivirati vjerovnike i njihove zastupnike da pristupaju ovrsi s nepoštenom namjerom stjecanja dodatnih koristi od troškova ovršnih postupaka.
  • Odgoda ovrhe u potrošačkim odnosima u kojima se vodi sudski postupak protiv vjerovnika radi nepoštenih ugovornih odredaba iz ugovora o kreditu. Onemogućavanje bankama koje ne poštuju odluke suda i ne ugovaraju zakonite kamate da provode ovrhe na nekretnine.
  • Zaštita od ovrhe obrtnika koji za svoje poslovanje odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. Obrtnici, kao i druge fizičke osobe, moraju imati pravo da dio njihovih dohodaka bude zaštićen od ovrhe kako bi mogli nastaviti uredno poslovati. Stoga se u ovrsi nad obrtnicima izuzima iznos dohotka u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.