09.02.2016

Nakon što je prošao rok od šest mjeseci koji su klubovi i sportski savezi imali za prilagodbu izmijenjenom Zakonu o sportu, od danas se počinju primjenjivati članci za koje smatramo da su dobar put ka ispravljanju neodržive situacije u hrvatskom sportu, posebice nogometu. Most nezavisnih lista duže se vrijeme zalaže za to da miješanje politike u sport ne smije biti u funkciji krajnje dvojbenih interesa pojedinaca i skupina. Država treba brinuti isključivo o ostvarivanju preduvjeta da sport bude transparentna djelatnost usklađena sa zakonom i lišena skandala. Sport mora biti primjer fer i poštenog natjecanja u kojem uživaju i oni koji se njime bave i oni koji u njemu uživaju kao gledatelji. Trenutno je hrvatski sport, a posebno nogomet, miljama udaljen od toga. Hrvatski građani zaslužili su da im, kada je već nemoguće preko noći omogućiti bolji standard, barem dopustimo da uživaju u sportu po kojem je Hrvatska oduvijek bila poznata. Most neće dozvoliti farsu koja je od nogometa učinila biznis jedne obitelji i umjesto stadiona punila stupce crne kronike i rubrike sa skandalima. Nogomet se prije svega mora igrati radi navijača, a ako ga se već predstavlja kao isključivo poslovnu djelatnost, onda pravila moraju biti jasna, a obveze klubova i saveza transparentne i strogo kontrolirane.

„Nogomet je u Hrvatskoj više od sporta. Klubovi su bili dio nacionalnog identiteta u olovnim vremenima, na stadionima se govorilo ono što se drugdje nije smjelo, nogomet je bio ponos i radost, sve ono što posljednjih godina nije. Most će ustrajati na zahtjevima za konkretnim promjenama i držati se svega što smo biračima obećali. Vratit ćemo nogomet onima koji žive za njega i nećemo dopustiti da ga i dalje privatiziraju osobe koje su sinonim za skandale i nezakonitosti.“, izjavio je Ivan Kovačić, saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista.

Pročitajte dokument
23.01.2016

Cijeloviti dokument slobodni ste preuzeti OVDJE. 

21.01.2016
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić

Nakon što su tijekom predizborne kampanje i postizbornih pregovora, reforme i promjene opravdano došle u prvi plan, dočekali smo dan kada će Most nezavisnih lista predstaviti ljude koji će te reforme provesti i to u suradnji s Domoljubnom koalicijom te premijerom Tihomirom Oreškovićem. Jedini kriterij kojim se Most vodio bila je stručnost kandidata.

Kada govorimo o stručnosti, ona za nas ne podrazumijeva samo ozbiljnu znanstvenu karijeru ili blistavu poslovnu prošlost, ona podrazumijeva i besprijekorno čist obraz. Borba za bolju Hrvatsku nemoguća je bez borbe protiv korupcije i pojava koje su ovu zemlju dovele na rub propasti.

Iz tog razloga, u suradnji s gospodinom Oreškovićem i drugim partnerima u Vladi, odabrali smo sljedeće kandidate; Vlahu Orepića za ministra unutarnjih poslova, Antu Šprlju za ministra pravosuđa, Dubravku Jurlinu Alibegović za ministricu uprave, Tomislava Panenića za ministra gospodarstva, Slavena Dobrovića za ministra zaštite okoliša i prirode te Davora Romića za ministra poljoprivrede.

Uz jasne kriterije odabira ministara, Most nezavisnih lista sastavio je plan provedbi reformi te će ocjenjivati brzinu i kvalitetu njihova provođenja. U slučaju da netko od ministara ne zadovolji dogovorenekriterije, zahtijevat ćemo hitnu smjenu.

Ante Šprlje, novi ministar pravosuđa od 2012. godine obnašao je dužnost suca Općinskog suda u Metkoviću i Općinskog suda u Dubrovniku, a tijekom 2015. godine bio je Zamjenik predsjednice Općinskog suda u Metkoviću. Prije toga na istom je sudu bio sudski savjetnik te vježbenik. Pravosudni ispit položio je 2007., a zvanje diplomiranog pravnika stekao je 2002. Ante Šprlje sudjelovao je na velikom broju domaćih i međunarodnih seminara, radionica i konferencija s područja prava, ljudskih prava, zaštite okoliša, prekogranične suradnje, odnosa sa javnošću i edukacije mladih. Bio je i direktor Maratona lađa na Neretvi. Član je Udruge sudaca Republike Hrvatske, bio je predsjednik vijeća Službeničkog suda u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a na pravnom portalu Legalis moderator za kazneno i prekršajno pravo te urednik za propise.

Ministrica uprave, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović diplomirala je, magistrirala i doktorirala (2006.) na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. do 2000. godine radila je na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Od 2000. do 2002. vršila je dužnost zamjenice ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije, nakon čega se vraća na Ekonomski institut gdje 2013. postaje ravnateljicom. Područja interesa su joj lokalne i regionalne javne financije, fiskalni odnosi među razinama vlasti, lokalni i regionalni razvoj, fiskalna decentralizacija te financiranje znanosti i obrazovanja. Sudjeluje u većem broju stručnih tijela, autorica je mnoštva radova u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji te knjiga i udžbenika. Predaje na poslijediplomskim studijima te je sudjelovala u većem broju stručnih konferencija i znanstvenih usavršavanja u SAD, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Tomislav Panenić 2000. godine stekao je zvanje magistra ekonomije, a 2009. na poslijediplomskom studiju završava specijalistički studij poduzetništva. Od 2013. godine općinski je načelnik općine Tompojevci. Prije toga radi kao voditelj brojnih projekata Europske Unije s područja turizma, regionalnog i ruralnog razvoja. Između ostalog vodi i IRRI projekt navodnjavanja koji je proglašen najuspješnijim EU projektom u Hrvatskoj. Radi na pripremi, evaluaciji i monitoringu provedbe gospodarskih, socijalnih i projekata komunalne infrastrukture, izradi programskih i godišnjih planova, te nizu projekata vezanih za razvoj lokalne samouprave. Tomislav Panenić radio je i kao zamjenik voditelja u maloprodaji, kao komercijalist – voditelj marketinga te kao nastavnik matematike i informatike. Godine 1991. i 1992. Panenić obavlja policijsku dužnost u Lipovcu. Predsjednik je Hrvatske mreže za ruralni razvoj, lokalne akcijske grupe Srijem i KUD-a Zrinski Berak, te član Upravnog odbora Danube Competence Centrea.

Novi ministar zaštite okoliša i prirode, dr. sci. Slaven Dobrović izvanredni je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje obnaša dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša. Na diplomskom i poslijediplomskom studiju drži kolegije s tematikom prerade vode, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenja otpadom. Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom. Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja, oženjen i otac sedmero djece.

Davor Romić, novi ministar poljoprivrede, 2009. godine izabran je u zvanje redovitog profesora, te je u dva mandata (2006.-2012), bio dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirao se na područja navodnjavanja u SAD, Izraelu, Italiji i Etiopiji te je autor više od 120 znanstvenih radova, od toga je 70 radova zastupljeno i citirano u relevantnim svjetskim bazama podataka. Voditelj je osam domaćih, te pet međunarodnih znanstvenih projekata te je i suradnik na brojnim projektima. Između ostalog, voditelj je „Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj”, našeg najvećeg infrastrukturnog projekta u poljoprivredi. Incijator je uspostave komore inžinjera agronomije te je aktivno sudjelovao u izradi Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori. Oženjen je i otac troje djece.

30.12.2015

Posljednjih nekoliko dana pojavila su se brojna nagađanja o tome da Most nezavisnih lista podržava privatizaciju hrvatskog zdravstva. Ovim putem čvrsto odbacujemo prijedlog primjene modela privatizacije hrvatskog zdravstva po uzoru na druge države.

Most nezavisnih lista predlaže nekoliko ključnih točaka reforme zdravstvenog sektora:

1. Osnovna zdravstvena zaštita – Potrebno je definirati i osigurati osnovnu razinu zdravstvene zaštite za sve građane po principu društvene solidarnosti, jer je pravo na zdravlje temeljno ljudsko pravo. Domovi zdravlja moraju imati jasno definirane ovlasti i uspješno koordinirati s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te Zavodima za javno zdravstvo, s obzirom na to da upravo ove institucije predstavljaju temelj funkcioniranja zdravstvenog sustava za preko 90 % hrvatskih građana.
2. Racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava – Nastavno na raniji prijedlog, a prema načelu supsidijarnosti, predlažemo premještanje pojedinih postupaka zdravstvene zaštite iz sekundarne bolničke djelatnosti u domove zdravlja, što će dovesti do smanjenja troškova i povećanja kvalitete na svim zdravstvenim razinama. Potrebna je hitna revizija Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH te uključivanje svih relevantnih faktora u zdravstvenom sustavu u procese odlučivanja na svim razinama, uključujući Komoru, poslodavce, sindikate i različite udruge za zaštitu i promicanje prava pacijenata.
3. Hitne mjere za zaustavljanje odljeva zdravstvenog kadra iz Republike Hrvatske – Neophodno je definiranje hitnih mjera za poboljšanje statusa liječnika, imajući u obzir alarmantne analize koje pokazuju da u Hrvatskoj nedostaje otprilike 2500 liječnika. Jedna od njih je i potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora kao i uključivanje liječnika u pregovore o uvjetima svoga rada. Nužno je i redefiniranje sustava specijalizacije, kao i uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga.
4. Reforma sustava zdravstvenog osiguranja i bolničkog zdravstva – Predlažemo uključivanje liječnika kao nositelja djelatnosti i Udrugu poslodavaca u zdravstvu u proces kolektivnog pregovaranja. Zdravstvena administracija nikako ne smije po političkim linijama određivati cijenu osiguranja. Nužna je hitna akreditacija i certifikacija bolnica i analiza rada Agencije za akreditaciju bolnica. Osim toga, potrebno je donijeti jasan nacionalan plan razvoja bolnica u RH, kontinuirano analizirati zdravstvenu tehnologiju i stvoriti središnji registar medicinske opreme.
5. Definiranje strateških projekata i depolitizacija zdravstva – Nastavak započetih strateških projekata i njihova realizacija u dugoročnome razdoblju bez nepotrebne politizacije, uz jasno definiranje strateškog interesa razvoja zdravstva. Mora se definirati plan gradnje bolnica koje bi se u budućnosti razvijale kao centri izvrsnosti. Općeprihvaćene europske norme ponašanja ukazuju nam da politika stručna pitanja treba prepustiti struci, što se mora primijeniti i u hrvatskome zdravstvu. Provođenje depolitizacije zdravstvenog menadžmenta i rukovoditelja zdravstvenih cjelina potrebna je na svim razinama, kao i beskompromisna primjena nulte stope tolerancije za kriminal, nepotizam i korupciju.