26.04.2016

JEDAN od osnivača Mosta, glasnogovornik Nikola Grmoja, u intervjuu za Hinu osvrnuo se na odnose u Vladi, slučaj Ina-MOL, HDZ-ovog ministra Darka Horvata poziva da se “ne miješa u ono što mu nije resor”, čelnika omiškog HDZ-a Ivana Škaričića naziva “kokošarom”. Također kaže kako Most nikada nije zatvorio vrata suradnji sa SDP-om, poručuje da je ono što im je Milanović pokušao napraviti zaboravljeno te kako su otvoreni za suradnju, ali i priznaje da u nove izbore ne vjeruje.

Gdje ste nestali? Vodeći Mostovci su u vlasti i stalno su u medijima, a vi kao da ste otišli u zavjetrinu. Zašto ste ostali u Metkoviću?

“Ja sam već tijekom samih izbora pokazao da nemam nikavu ambiciju niti ići u parlament niti sudjelovati u izvršnoj vlasti. Danas radim svoj posao zamjenika gradonačelnika Metkovića i imam puno posla na lokalnoj razini te puno započetih projekata koje treba dovršiti. Ono vrijeme parlamentarnih izbora i pregovora nas je dosta iscrpilo i nisam želio da Metković zbog toga dodatno pati. Stoga sam se malo povukao i s funkcije glasnogovornika Mosta jer moramo dolje napraviti ono što smo obećali građanima”.

Odnosi između HDZ-a i Mosta su sve napetiji, a mnogi drže kako se približava kraj vaše suradnje?

“Ja u to ne vjerujem. Mi smo znali da će tenzija biti u kakvoj god kombinaciji bili jer nastojimo neke stvari promijeniti. Ljudi vole načelno govoriti o promjenama i reformama, ali uistinu ne žele da se stvari mijenjaju. Tako je i s političkim strankama, a posebno političkim elitama koje su navikle u posljednjih 20-tak godina upravljati. Mi inzistiramo na promjenama i to je zasigurno velik problem za HDZ, odnosno dijelove HDZ-a, s obzirom da dio ljudi u toj stranci podržava ono što radi Most i ova Vlada. Verujem da će ova vlada uspjeti ako bude bila ista volja kao i kod nas i kod naših partnera”.

Najnoviji kamen spoticanja je Ina i prijatelj Tomislava Karamarka Jozo Petrović. Most traži da se šef HDZ-a ogradi od njega. Što ako to ne napravi?

“Ne mora se gospodin Karamarko ograđivati od Joze Petrovića. On samo ne smije dopustiti da Jozo Petrović ima bilo kakav utjecaj na politiku ove Vlade jer to neće dopustiti niti premijer Orešković niti potredsjednik Vlade Božo Petrov kao ni naš ministar gospodarstva Tomislav Panenić. Gospodin Karamarko je dovoljno iskusan da shvaća da nekakve svoje privatne veze, ako ih ima, ne smije pretpostaviti interesu države. Vidjeli smo istupe pojedinih ljudi iz Ine koji su rekli kako nitko nije na ovaj način zaštitio interes Ine kao Most i ministar Panenić. Bivši ministar gospodarstva gospodin Vrdoljak upoće ih nije primio niti saslušao njihove probleme”.

Vaš kolega Miro Bulj je zatražio od Petrovića da objavi s kojim političarima i članovima njihovih obitelji je u poslovnom odnosu. Na koga se to odnosi?

“Ne znam na koga se to konkretno odnosi i ne znam tko su sve političari koji imaju veze s gospodinom Petrovićem, ali informacije o tome s kojim je tvrtkama poslovala tvrtka gospodina Petrovića, novinarima su dostupne pa ih trebaju samo malo istražiti. A što se tiče kolege Bulja, on im je svojim istupom samo malo pomogao”.

HDZ-ov ministar poduzetništva Darko Horvat je u više navrata kazao da bi Hrvatska trebala odustati od arbitraže s Molom?

“Čudno mi je da se ministar poduzetništva petlja u nešto što nije njegov resor i ne znam u čijem to interesu radi. Volio bih da se konzultira s premijerom i ministrom gospodarstva oko stava Vlade po pitanju Ine te se ne miješa u nešto što mu nije resor. Mislim da bi to bilo u interesu Hrvatske”.

Potpredsjednik vlade Petrov sugerirao je da se u vezi s Inom možda radi o nečemu što je blizu izdaji nacionalnih interesa. Nije li to malo preteška kvalifikacija?

“Ako bi netko radio u tom smjeru, a bio na poziciji na koju su ga građani izabrali – da štiti nacionalne interese, onda bi to zasigurno bila veleizdaja. Ne mogu tvrditi da netko to radi, ali vrijeme će pokazati kako će se i ministri ove Vlade, ali i oba predsjednika i premijer ponašati u ovom slučaju”.

Neki analitičari Most doživljavaju kao korektiv HDZ-a u vlasti, ali isto tako govore da od reformi koje je zagovarao još nema gotovo ništa, dok se iz HDZ-a može čuti kako ste vi zapravo kočničari promjena?

“Napadi na Most su često apsurdni. Govore čas da smo kočničari, a kad predstavimo nekakav plan reformi onda kažu da s tim reformama nisu upoznati. Ja bih volio da konačno odaberu argumentaciju s kojom će ići protiv Mosta jer argumenti im ne idu u prilog. Činjenica je da Mostovi ministri ozbiljno rade: ministar Dobrović je ukinuo parafiskalni namet u iznosu od 18,5 milijuna kuna, dobio je zeleno svjetlo EK za plan gospodarenja otpadom, ministar Panenić najavljuje novi zakon o javnoj nabavi kojim će je učiniti transparentnijom i poštenijom, po prvi puta su do ovog datuma isplaćena izravna plaćanja u poljoprivredi u iznosu od gotovo milijardu kuna, ministar Šprlje priprema šest krucijalnih zakona za reformu pravosuđa, ministar Orepić je najavio dosad najveću reformu Ministarstva unutarnjih poslova… Mislim da u tri mjeseca toliki plan reformi nije dosad viđen u bilo kojoj hrvatskoj vladi”.

Činjenica je da vam popularnost pada. Kako to objašnjavate?

“Dio birača smo izgubili već činjenicom da smo morali, jer naš plan tirpartitne vlade nije uspio, odabrati partnera. Osim toga nema političkog aktera u Hrvatskoj koji ne napada Most i stječe se dojam da je Most kriv za sve što se događalo zadnjih 20 godina u Hrvatskoj, a ljudi to slušaju i jedan dio njih na to i nasjeda. Mislim da će rejting Mosta u predstojećem vremenu prestati padati i bio bih zadovoljan ako bi on bio oko osam, devet posto jer za opciju koja sudjeluje u vlasti, a da to nije HDZ ili SDP to bi bilo idealno, nešto što nije dosad viđeno i naznaka promjena u Hrvatskoj. Ne možemo se voditi rejtingom od 19 posto koji smo imali dok smo vukli za nos i HDZ i SDP i dok su svi oni koji su protiv te dvije stranke bili za nas jer to nije realan rejting”.

Navodno ni u Metkoviću, odakle ste krenuli, ne stojite dobro. Čuje se kako je istina da ste pošteni, ali i da promjene idu puževim korakom?

“Promjene idu sporo i to je slično kao i na nacionalnoj razini. Ako naslijedite više od 18 milijuna kuna duga i imate izvornih prihoda 20 milijuna i netko očekuje da vratite sve to te napravite velike promjene i osigurate investicije – to je gotovo nemoguće. S onim s čime smo raspolagali, mislim da smo i više nego spospobni i inovativni”.

Bojite li se ‘preslagivanja’ unutar vladajuće većine po kojoj Most, kako je najavio Milan Bandić, može ispasti iz igre?

“Mislim da smo pokazali u proteklom razdoblju kako nas ničega nije strah. Mostovi zastupnici i ljudi u Mostu su bili izloženi silnim pritiscima, pozivima i prijetnjama. Nema straha za Most dok smo na pravom putu i dok guramo reforme. Bilo bi me strah kada bih vidio da su se Božo Petrov, Ivan Kovačić ili Miro Bulj promijenili i da su im bitniji privatni od nekih općih interesa. A što se tiče najava o ‘preslagivanju’ one su tek pucanj iz prazne puške i od njih nema ništa. Da imaju nekakvu računicu zasigurno to ne bi objavljivali po medijima. HDZ, naime, nije navikao na situaciju u kojoj Most inzistira na nekim stvarima, a naši zastupnici pak nisu ljudi da ih možete kupiti novcem, mjestom u nadzornom odboru ili im zaposliti rodbinu. Zanimljiva je primjerice bila anegdota nakon lokalnih izbora u Metkoviću kada smo osvojili četiri županijska mandata. Došao nam je tada jedan visokopozicionirani HDZ-ovac i rekao ‘momci idemo se dogovori za koaliciju u Županiji’. Mi smo reki da u koaliciju nećemo, ali ćemo za dobre stvari dizati ruke. On mi je tada rekao kako im je lakše kupiti Stipu Gabrića Jamba i imati sigurne ruke četiri godine. Jambo je na te izbore izišao u koaliciji s SDP-om, a Most nije sudjelovao niti sudjeluje u vlasti u županijskoj skupštini jer naše se ruke ne mogu kupit na četiri godine. Tako je i na državnoj razini”.

Bandić je kazao i kako će uskoro ‘poduplati’ broj svojih zastupnika. Navodno računa i na neke Mostovce?

“Može se na svakoga računati, ali ja koliko poznajem ljude u Mostu u to ne vjerujem. Ako se prodaju to je njihov problem, a ja s tim ne bih osobno mogao živjeti i ne mogu zamisliti da za bilo što izdam Božu Petrova, Ivana Kovačića, Miru Bulja, Tomislava Panenića, Vlahu Orepića… Ja sam uz te ljude do kraja”.

Predsjednik Mostovog zastupničkog kluba i omiški gradonačelnik Ivan Kovačić, konsterniran izborom Ivana Škaričića na čelo HDZ-ovog omiškog ogranka poručio je da, što se njega tiče, suradnja s tom strankom na nacionalnoj razini više nije moguća?

“Vladu možemo rušiti jedino iz zaštite nacionalnih interesa, zbog Ine ili pak pokušaja privatizacije šuma i voda, a ne zbog kokošara poput Škaričića iz Omiša”.

Novi predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je kako ide u okupljanje stranaka centra. Most nije među njima?

“Kako može okupljati stranka od dva posto? O HNS-u ne mislim ništa dobro, to je klijentelistička stranka, bili bi izvanredni partneri pa ni HDZ ni SDP ne bi s njima imali nikakvih problema. Osim toga treba vidjeti da li je sve što je gospodin Vrdoljak radio bilo u skladu sa zakonom”.

Vrdoljak također drži da stranke ‘trećeg puta’ pa tako i Most, obično bljesnu i nestanu. Vas je nazvao ‘neprincipijelnim populistima’?

“Vjerojatno je u interesu svima na račun Mosta skupati bodove i pozicionirati se. Ne znam ni zašto smo neprincipijelni ni zašto smo populisti. Odredba ministrice Jurline Aibegović o ograničavanju prava na mobitele ili automobile nije populizam već ušteda od 50 milijuna kuna. Most će inzistirati na ukidanju privilegija saborskih zastupnika i pripremamo zakonski prijedlog, a ako ga ne podrži HDZ, SDP, HNS mi ćemo ići na referendum. Očito da ove političke elite ne žele odustati od privilegija i nazivaju ih populizmom, a vidimo da su to velike uštede”.

Ako HDZ krene u ‘preslagivanje’, je li moguće da ćete i vi to isto pokušati samo s drugom opcijom, SDP-om?

“Mi nikad nismo zatvorili vrata za suradnju s bilo kime i mi smo i dalje otvoreni za suradnju i s gospodinom Milanovićem i SDP-om oko svih onih zakonskih prijedloga i inicijativa koji idu u korist ove države i njezinih građana te nikada nećemo osobne sukobe i netrpeljivosti pretpostaviti državnom interesu. Ono sve što je gospodin Milanović pokušao je zaboravljeno i otvoreni smo za suradnju oko svega onoga što je u interesu građana ove zemlje”.

S obzirom na trenutne odnose u vlasti, mnogi drže kako su novi izbori vrlo realna opcija. Što Vi mislite o tome?

“Ne vjerujem u nove izbore i uvjeren sam da, što se tiče Mosta, on neće biti nikakav faktor nestabilnosti te da ćemo čuvati leđa i premijeru i Vladi kao i da ćemo provesti sve obećane reforme”.

Dojam je u javnosti kako u premijeru Tihomiru Oreškoviću imate saveznika. Koliko je to točno?

“Gospodin Orešković je kao financijaš čovjek koji se vodi konkretnim brojkama i kad donosi odluke mislim da ne gleda tko mu je draži – gospodin Petrov ili gospodin Karamarko, već gleda koliko je ta odluka ispravna. On je premijer zato što ima podršku i Mosta i Domoljubne koalicijie i tu mora zadržati dozu neutralnosti”.

Može li Orešković na kraju završiti u Vašem taboru?

“U politici je sve moguće i nikad ne reci nikad”.

 

Izvor: index.hr

23.04.2016



Gubi li Most svoj glavni grad – Metković?
Most gubi svoj “glavni grad” Metković ako ćemo se voditi naručenim tekstovima u novinama u kojima bivši gradonačelnik “vozika” novinare po Metkoviću u svom luksuznom terencu i ako se komentar jednog prolaznika predstavlja kao prevladavajući stav građana Metkovića. Ovu nedjelju se na susret sa potpredsjednikom Vlade Božom Petrovom i našim zastupnicima odazvalo 500 ljudi bez ikakve najave i javnog poziva. Toliko o tome kako Most gubi Metković. Pravo je pitanje tko stoji iza političkog oživljavanja Stipe Gabrića Jambe. Most je problem za sve interesne skupine i političke aktere koje su Hrvatsku dovele u ovakvu situaciju i svi oni dobro znaju da Most treba srušiti u Metkoviću gdje je i nastao. Mi smo svjesni da se ovoga puta nećemo boriti samo protiv dvojice saveznika Jambe i Oršulića nego i protiv svih onih kojima smo stali na žulj. A tih je puno.

U posljednje vrijeme u javnosti se provlači teza da Most u tri godine vlasti u Metkoviću nije napravio ništa, osim što je uvedena naplata parkinga ?
Jedina gradska uprava koja je ukinula sve moguće naknade svojim političarima, gradskim vijećnicima, članovima nadzornih odbora i gradskih tvrtki i koja je vratila preko 18 miljuna nasljeđenih obveza sa mizernim proračunom, da je samo to napravila, napravila je strahovito puno. A osim stabilizacije gradskih financija realizirali smo mnoštvo projekata. Samo naše gradsko poduzeće Metković d.o.o je izvuklo oko 30 miljuna kn iz različitih izvora što za radove što za projektnu dokumentaciju. Osim toga realizirali su sa Budvom i prvi europski prekogranični projekt u Gradu Metkoviću vrijedan 480 tiusća eura. Povijesni projekt za Grad Metković izgradnja nasipa na desnoj strani nikako se nije uspjevala realizirati do našeg preuzimanja vlasti. Osobno sam bio član komisije koja je izabrala izvođača koji je odlično odradio radove vrijedne 51 milijuna kn i koji su sada kraju. Završetkom tog projekta koji ima svoj nastavak i u BiH Metković će biti zaštićen od poplava. Osim toga pokrenuli smo postupak obnove zemljišnjih knjiga što je također ključni projekt za Grad Metković. Izmjere su završene 16. siječnja 2015. godine, a u samo petnaest dana, inicijativom Grada Metkovića, odrađen je posao od ovjere do izlaganja izmjera.Vratili smo kino u Grad Metković što smo najavljivali u kampanji, sredili križanje ulice A. Kačića Miošića i splitske, uredili mini-tržnicu na desnoj strani Grada. 30. prosinca 2014. godine uplatili smo jednokratno 570.000,00 kn, i ostvarili uvjete iz Rješenja o izdvajanju 7,9 ha u vlasništvu RH te postali vlasnici zemljišta za potrebe izgradnje Gospodarske zone Dubravica. Uskoro počinjemo i sa rekonstrukcijom šetališta uz Neretvu sa biciklističkom stazu za što smo izvukli gotovo milijun kuna.Trebalo bi nam nekoliko stranica u Vašim novinama za pobrojati sve što smo napravili.

Neki kažu da su zapravo mostovi ljudi pošteni ali nesposobni, te da bi mogli izgubiti vlast na slijedeći lokalnim izborima?
To ne kažu neki nego je to razmišljanje kojeg nastoje nametnuti naši politički oponenti. Mene raduje kada se nakon 3 godine vlasti nitko od vaših političkih protivnika ne usudi dovesti u pitanje vaše poštenje. Iz tog razloga nastoje progurati tezu da smo nesposobni iako smo jedna od najinovativnijih i najsposobnijih gradskih uprava koja je pokrenula mnoge projekte i počela izvlačiti novce iz europskih fondova ali i realizirati prijekte koji su dosad neviđeni na području Hrvatske poput najpovoljnijeg internet operatera kojeg je pokrenulo gradsko poduzeće i koje ima već preko 600 korisnika.

Razumljivo, u kritikama prednjači Stipe Gabrić Jambo, koji je u više navrata zaprijetio da će Most potopiti u Neretvi, aludirajući na lokalne izbore dogodine?
On u tome ne prednjači nego su to zapravo sve njegove tvrdnje ili tvrdnje par njegovih poltrona koji se uvijek nađu na pravom mjestu kad se pojavi u gradu neki novinar ili TV ekipa. Protiv Stipe Gabrića Jambe je u tijeku nekoliko sudskih procesa od kojih se neki vode zbog pljačke gradskog proračuna pa je jasno da je Most jedina Jambina opsesija. Ne pribojavam se Jambe jer će se nešto pitati i građane Metkovića. Plan rušenja Mosta im neće uspjeti iako se već dogovorio sa predsjednikom lokalnog HDZ-a Nikolom Oršulićem da će zajednički udariti na Most. Jedino je pitanje u kakvom će aranžmanu izaći na izbore, zajedno ili sa dvije liste, a možda i sa ponekom “nezavisnom”…

Jambo, nakon gotovo tri godine od predaje vlasti tvrdi da vam je ostavio samo sedam milijuna kuna duga, a da je sedamnaest milijuna izmišljeno?
Treba naglasiti da nam je Jambo na primopredaji prikazao 5 milijuna kn duga,a sad govori o sedam milijuna. On se poziva na naš proračun iz 2014. u kojem smo na kraju godina prikazali gubitak od 7 milijuna. Zaboravio je na sve dobavljače i obveze koje smo podmirili od lipnja do prosinca 2013 a koje nisu ušle u gubitak na kraju godine jer smo ih mi zahvaljujući radikalnim mjerama štednje uspjeli podmirit, a iznose 6, 5 milijuna kn. Popis svih tih dobavljača i obveza smo javno objavili na web stranici grada Metkovića, i nitko od tih dobavljača nije demantirao da im je Grad bio dužan i da mi to nismo podmirili. Osim toga naknadno su utvrđene različite obveze zbog gubitka sporova koje je vodio Grad za vrijeme Jambe poput spora sarukometašom, ili računa za odvjetničke usluga za izgubljeni spor sa državom koja nam se uknjižila na zgradu Gradske uprave zahvaljujući neradu naše pravne službe.

Morate priznati da je bilo određenih nesnalaženja nakon preuzimanja vlasti. Primjer za to je reorganizacija gradske uprave u kojoj je troje službenika dobilo otkaze, dvoje je sudskom presudom vraćeno u grad. Sve to ide u prilog vašim protivnicima?
Tu se ne radi o bilo kakvim nesnalaženjima, riječ je o dvije nesavjesne službenice od kojih je jedna pročelnica Ureda gradonačelnika koja je zaslužna za to da nam se država uknjižila na svu imovinu. One su stavljene na raspolaganje a Upravni sud je sve uputio na ponovni postupak. I to je znak da neke stvari u Hrvatskoj treba mijenjati jer je izgleda gotovo nemoguće na bilo koji način sankcionirati službenike koji ne znaju ili ne žele raditi svoj posao. Reorganizacijom Gradske uprave smo poboljšali učinkovitost, doveli mlade i stručne ljude koji su počeli izvlačiti novac iz europskih fondova dok se neki od tih službenika koje smo stavili na raspolaganje nisu znali služiti ni računalom. Osim toga smanjenjem plaća Grad Metković danas za plaće izdvaja manje od 10 posto svojih izvornih prihoda.

Na lokalnoj razini ratujete sa HDZ-om i HSS-om, odnosno Stipom Gabrićem Jambom. Kako funkcionira suradnja sa Domoljubnom koalicijom na državnoj razini?
To nije idilična suradnja niti klasična koalicija. Mostovi zastupnici nikad neće biti beskičmenjaci čije se ruke mogu kupiti, o svemu imamo svoje mišljenje i nadamo se da ćemo u suradnji sa HDZ-om kompromisim uspjeti ostvariti reforme koje smo najavljivali. Ako su neki mislili da će nas kupiti novcem ili pozicijama onda su se gadno prevarili. Mostovi zastupnici su tijekom pregovora i slinih pritisaka pokazali da su nepotkupljivi i beskompromisni. Ako netko misli da su jedan Kovačić ili Bulj na prodaju i da će samo kimati glavom i dizati ruke, gadno se prevario.

Niste u idiličnim odnosima ni sa Krešom Beljakom, novoizabranim predsjednikom HSS-a?
Beljak nas napada po Jambinoj špranci, a o njegovim motivima mogu samo nagađati. Volio bih da se svi usmjerimo na rješavanje problema naših građana a ne na bespotrebne sukobe i prepucavanja.

Neki kažu da ste trebali ići sa SDP-om u formiranje vlasti i da bi bili sigurniji sa Milanovićem negoli sa Karamarkom?
Matematika govori drugačije. Milanović je nažalost izabrao krivu taktiku razbijanja Mosta jer mu je za većinu trebalo puno manje nego HDZ-u. Slučaj Prgomet ali i pokušaji kontakata prema našim zastupnicima doveli su do prekida suradnje. Međutim, bez obzira na to negativno iskustvo mi smo i dalje otvoreni za suradnju sa SDP-om oko prijedloga koji idu u korist naših građana. Ozbiljan čovjek nikad ne bi trebao osobne sukobe pretpostaviti interesima države.

I vi ste tvrdili da je SDP još za trajanja pregovora razbijao Most?
Pokušavao je jer mu je trebalo samo nekoliko zastupnika, da je HDZ bio u sličnoj situaciji možda bi pokušao isto. Nadam se da su politički akteri shvatili od kakvog je materijala sazdan Most i da ga je nemoguće srušiti i podijeliti.

Ali niste sigurni ni sada jer se u javnosti mogu čuti priče da Karamarko traži nove partnere za formiranje vlade sa djelom zastupnika Mosta, ali bez Bože Petrova. Koliko je po vašem mišljenju to realna mogućnost a koliko fikcija?
Ne zamaramo se s tim špekulacijama jer nismo u ovo ušli da bismo sjedili u foteljama a da sve u Hrvatskoj ostane isto. Uvjeren sam da je većem dijelu ljudi u HDZ-u stalo do promjena,a ako to nije slučaj, onda ćemo i mi ozbiljno razmisliti o svojim daljnjim koracima.

Jesu li zastupnici Mosta u Saboru jedinstveni?
Uvjeren sam da su jedinstveni i da neće podlijeći nemoralnim ponudama. Nisam nikoga od tih ljudi doživio na taj način.

Bojite li se da bi Domoljubna koalicija mogla nasamariti Most?
Ne bojim se ničega jer sve što radim u životu nastojim raditi pošteno i bez fige u džepu. Dok god Most inzistira na promjenama i dok nas god udaraju oni koji su Hrvatsku doveli u ovu situaciju, nemam straha. Svi ovi udari na Most su mi potvrda da smo na pravom putu.

Javnosti je i dalje nejasno koliko Hrvatska ima vlada. Stječe se dojam da ministri Mosta djeluju zasebno kao izdvojeno tijelo i da nema zajedničke politike sa ostatkom vlade?
Naši ministri ozbiljno rade. Po prvi put su do ovog datuma isplaćena sredstva od milijardu kn za izravna plaćanja u resoru poljoprivrede. I na tome čestitam našem ministru Romiću. Ministrica Alibegović je pripremila uredbe kojima su srezani troškovi vladinih dužnosnika čime će se omogućiti znatne uštede,a osim toga ozbiljno radi na reformi javne uprave. Ministar Slaven Dobrović je ukinuo program školovanja povjerenika za otpad i time ukinuo parafiskalni namet tvrtkama od 18,5 milijuna kuna, a ministar Vlaho Orepić sustavno radi na izjednačavanju primanja svih policijskih službenika, a evo najavio je i potpunu reorganizaciju MUP-a u kojoj će se broj uprava smaniiti sa 20 na 4 što će policiju učiniti učinkovitijom. To su samo neki od primjera. A i suradnja sa ministrima iz HDZ-a je na zavidnoj razini. Tako da ne vidim tu neke velike probleme.

Rejting Mosta na nacionalnoj razini rapidno pada. Što je po vama glavni razlog tomu i kako mislite preokrenuti trendove u svoju korist?
Ne zamaramo se rejtingom. Onaj tko se misli baviti rejtingom neće ništa ozbiljno u Hrvatskoj napraviti.

Nije li Most odustao od smanjenja gradova, općina i župnija pod pritiskom Domoljubne koalicije, odnosno HDZ-a, koji upravo u tim općinama ima svoje baze?
Analiza će pokazati treba li ići u teritorijalni preustroj ukidanjem, spajanjem ili zadržavanjem istog broja županija. Ističemo kako je pored županija još veći teret za proračun ogroman broj općina (više od 400) te gradova (više od 120). Stav Mosta je taj da se tolika administracija svakako mora smanjiti, a broj županija, općina i gradova svesti u realne okvire.

Koje su reforme u planu?
U pripremi je 6 krucijalnih zakona u pravosuđu, a gotov je i prijedlog zakona o plaćama saborskih zastupnika prema kojima bi se vrednovao njihov rad i dolasci u sabor izmedju ostalog. U slucaju da ovaj prijedlog zapne, pitat cemo gradjane sto misle, izaci cemo na referendum. Osim toga, priprema se i zakon u kojem se smanjuje mogućnost davanja plaća iz lokalnih samouprava, iz njihovih proračuna, da se izdvaja 15 posto prihoda lokalnih samouprava, a ne 20 posto… Tako da ne postoje gradovi sa 10.000 ili 15.000 stanovnika gdje postoji šef protokola. Šef protokola može postojati u Osijeku, Rijeci, Zagrebu, Splitu, ali ne na takvim razinama…

Vaši partneri u vlasti poput Milana Bandića kritiziraju rad vlade i ocjenjuju je lošom ocjenom. Koja je vaša ocjena rada u ova četiri mjeseca?
Ozbiljnije ocjene se ne mogu davati nakon 3 mjeseca ove Vlade. Jasno je da premijer i ministri guraju reformske pakete i da je Vlada odlučna da promijeni stanje u Hrvatskoj. Ozbiljnije ocjene će se moći dati nakon godinu dana mandata.

Hoće li ova vlada Tihomira Oreškovića, po vašem mišljenju odraditi mandat do kraja?
Ono što je sigurno je da Most neće biti remetilački faktor u ovoj Vladi i da će premijer Orešković imati našu punu potporu. Već sada je jasno da Most odlučnu pokušava progurati promjene koje smo obećali građanima. Uvjeren sam u uspjeh ove Vlade ako takva volja i namjera bude kod svih naših partnera.

Izvor: Slobodna Dalmacija / FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

29.03.2016

Legendarni profesor za Telegram: ‘Most je jedna od najboljih pojava u povijesti zemlje’
Hrvatski znanstvenik i politolog, profesor dr. Dragutin Lalović s Fakulteta političkih znanosti, bio je član redakcije Studentskog lista, suradnik, a potom član redakcija i glavni urednik časopisa Pitanja i Naše teme. Doktorirao je na temi Rousseau i politička teorija, prevodi sa slovenskog, francuskog i talijanskog jezika, pokrenuo je biblioteku Pitanja, pisao za časopise Politička misao, Međunarodne studije, Croatian Critical Law Review…

Profesor Lalović godinama je na Fakultetu političkih znanosti, među ostalim, predavao Uvod u političku znanost, Filozofiju povijesti, Povijest političkih ideja, Povijest političkih doktrina, Teoriju države… Preveo je i uredio cijeli niz knjiga, a autor je, među ostalim, knjiga Društveni čovjek i njegovo vlasništvo, Preko građanina ka čovjeku, Države na kušnji, Hrvatsko i jugoslavensko proljeće 1962.-1972.

Most uopće ne bi bio zamisliv i moguć da se u znatnom dijelu javnosti nije učvrstilo uvjerenje da su HDZ i SDP samo frakcije iste interesno klasne formacije koja se smjenjuje na vlasti.

Na početku razgovora s profesorom Lalovićem zanimalo nas je kako on ocjenjuje pojavu Mosta na političkoj sceni u Hrvatskoj?

“Vrlo pozitivno. Pojava Mosta budi nadu u mogućnost izlaza iz besperspektivnosti i apatije u koje su nas sunovratile dvije glavne političke opcije. Nije pretjerano ustvrditi kako je Most svojom pojavom i ponašanjem postao civilizacijska alternativa belicističkoj političkoj paradigmi. Do sada je, naime, dominiralo ratnohuškačko ozračje tko će koga, političke protivnike se tretiralo i tretira kao smrtne neprijatelje. Pojava Mosta je također dokaz da se udružena pamet, idealizam i međusobno povjerenje skupine građana, koji su se odlučili baviti politikom na ozbiljan način, mogu uspješno uhvatiti u koštac sa stranačkim oligarhijama i njihovim klijentelističkim mrežama. Most uopće ne bi bio zamisliv i moguć da se u znatnom dijelu javnosti nije učvrstilo uvjerenje da su HDZ i SDP samo frakcije iste interesno klasne formacije koja se smjenjuje na vlasti. I da su, zapravo, glavna zapreka razvoja demokracije i optimiziranja razvojnih potencijala našeg društva. HDZ i SDP se godinama lažno predstavljaju kao reformske stranke, a zapravo održavaju status quo i uzajamno se štite tko god da je od njih na vlasti”.

TELEGRAM: Dio javnosti smatra da je Most iznevjerio predizborna obećanja, da od reformi neće biti ništa pa je vjerojatno to razlog zašto se rejting Mosta već gotovo prepolovio. Zbog svega toga predviđaju skori krah i nestanak Mosta?

LALOVIĆ: Za ključne reforme treba imati strategijske pameti, političkog umijeća i ljudskog integriteta. Sve su dosadašnje vladajuće garniture ustuknule pred težinom zadaće. I pred elementarnom političkom računicom da reforme, koje znače provedbu nepopularnih mjera i oštrih rezova, reformatore izlažu velikim kušnjama i opasnostima. Reformator može biti samo onaj čija se politička pamet ne svodi na izborne kalkulacije.

Most je svoju političku sudbinu vezao uz politiku reformi. Kad je velika koalicija postala nemoguća, odlučio se za suradnju s HDZ-om točno prosuđujući da se jedino s njim mogu provesti promjene koje su eminentno političke. Budući da je cijeli ideološki i represivni aparat u rukama HDZ-a, Mostova je najvažnija zadaća obraniti hrvatsku pravnu državu od skrbničkih pretenzija HDZ-a. Privoljeti HDZ da se podvrgne hrvatskoj državi, da shvati i prizna da je samo jedan od aktera političkog života. Most se u pregovaračkom procesu uspio izboriti da Tomislav Karamarko ne bude premijer i da HDZ prihvati većinu njegovih uvjeta, što je za početak sasvim dovoljno.

Ako Grmoja i Petrov i jesu politički amateri, ipak su se pokazali u svakom pogledu superiorni Karamarku i Milanoviću kao političkim diletantima.

TELEGRAM: Hoće li članovi Mosta, kao politički amateri, izdržati pritisak političkih profesionalaca iz HDZ-a?

LALOVIĆ: Mostovci su tijekom pregovaračkog procesa efektno iskazali svoju političku razboritost i umijeće. Naš je paradoks da su mostovci znatno manji provincijalci od ovih naših navodnih nacionalnih veličina. Političari u našim velikim strankama nisu europskog formata, oni su sitni lokalni političari. Ako Grmoja i Petrov i jesu politički amateri, ipak su se pokazali u svakom pogledu superiorni Karamarku i Milanoviću kao političkim diletantima. Provincijalizam nije geografski pojam nego palanačko stanje duha, a upravo Grmoju i Petrova krasi takva politička samosvijest. Most je također pokazao da u Hrvatskoj postoji “ljudski kapital” koji je znatno širi od onoga što nude HDZ i SDP. Ljudi iz Metkovića i Omiša kao da su na našu političku scenu banuli iz nekoga europskog centra. Društvo koje su tu zatekli obični su balkanski političari, kako je to svojedobno rekao Miko Tripalo. Most je, dakle, konkretno rješenje za naše sadašnje ključne probleme, most prema pristojnoj Hrvatskoj. Ništa ne jamči da će u tome uspjeti, ali ako i podbaci, sada znamo kako je moguće da se pojavi neki drugi Most.

TELEGRAM: Kako biste definirali njihovu političku i ideološku poziciju?

LALOVIĆ: Most nije politička stranka, odbija se politički i ideološki samodefinirati. S obzirom na svjetonazorsku heterogenost svojih članova, to je i posve legitimno. Ali takva redukcija političke profilacije sadrži realnu opasnost da izvan kontrole Mosta izmaknu, što se i događa, striktno ideološki problemi, pa čak i simbolička dimenzija politike. Nakon formiranja Vlade, preuzeo je važna ministarstva, i u svojim je domenama brana revanšizmu i partijskoj podobnosti. Suzio je područje svoje odgovornosti i napose u kulturnom sektoru pušta Domoljubnu koaliciju da djeluje kako jedino i zna, vitlajući ideološkom toljagom. Uz poneki razuman komentar, kao kad Petrov izjavljuje da bi u slučaju lustracije trebalo lustrirati obje strane. Očito je Most, većinski barem, građanska desnica demokršćanskog tipa. Ostaje otvorenim hoće li prerasti u neku političku stranku ili će se “ograničiti” na pokušaj spašavanja HDZ-a od njega samoga kao deklarativno demokršćanske stranke.

Ne čude me optužbe na račun Mosta koje su došle iz naših etabliranih stranaka: Most je sve ono što oni politički i civilizacijski nisu. U politici je, znamo, percepcija važnija od same stvarnosti.

TELEGRAM: Iz SDP-a su Mostu zamjerali da su ih u pregovorima jedino zanimale funkcije, da su klijentelistička stranka koja se želi dočepati što više fotelja. Iz Domoljubne koalicije i HDZ-a optužuju pak Most da je postao remetilački faktor i prepreka učinkovitijem funkcioniranju nove Vlade.

LALOVIĆ: Riječ je o negativnoj, katkad zluradoj, katkad malodušnoj percepciji u javnosti – ne samo da Most neće uspjeti, nego da se uopće ne može uspjeti u politici ključnih reformi. I to prije nego što je Vlada i počela djelovati. Ne može se od Mosta očekivati previše, on je samo korektiv, uspješan ili manje uspješan, Domoljubne koalicije. U izboru između brzih, odlučnih i promišljenih reformi, koje nisu realne, brzih i nepomišljenih, koje su opasne, te pažljivo pripremljenih i promišljenih “sporih” reformi, izgradnjom maksimalnog društvenog suglasja o njima, koje su jedino moguće – Most se odlučio za treću mogućnost i ne odustaje od toga. U tome su pronašli srodnu dušu u novom premijeru, koji ništa ne želi lomiti preko koljena te pametno gradi prostor vlastita autoriteta i samostalnosti kao prvi među jednakima. Simptomatično je da takve zlovoljne i trivijalne prigovore i objede na račun Mosta obilato podupiru i mediji, premda su inače veoma kritični i prema SDP-u i prema HDZ-u. Optužbe na račun Mosta najčešće su jednostavno groteskne: kad Most inzistira na reformama, zamjera mu se da je to prodavanje magle, poručuje mu se da preuzme izravnu odgovornost za njihovu provedbu; kad u drugoj fazi Most inzistira na kvalitetnom personalnom sastavu vladinog aparata, predbacuje mu se da je zaboravio na reforme i da se brine samo za fotelje. Koliko je optužba za foteljaštvo isprazna najbolje ilustrira činjenica da ključni čovjek Mosta, i po intervjuima članova stranke i po tijeku pregovaračkog procesa, Nikola Grmoja, nije zasjeo ni u jednu fotelju, nego se vratio u svoj Metković.

Više sam idealizirao novi SDP kada je prije četiri godine dolazio na vlast u koalicijskoj formaciji. Personificirao ga je mlad, energičan, ambiciozan čovjek za kojega sam vjerovao da će znati okupiti ljude i smiono iskoračiti iz jalovosti prethodnoga stranačkog vodstva.

Most je jedna vrsta demokratskog zrcala koje je stavljeno pred nas da se u njemu ogledamo koliko smo demokrati. U postizbornom odmjeravanju snaga doslovno su svi, i političari i mediji, mislili da mogu razbiti Most zbog njegovog heterogenog sastava. U organiziranoj hajci, orkestriranim akcijama te difamacijama članova Mosta, u kojima su sudjelovale obje velike stranke, krije se kombinacija nemoći i nedostatak političke imaginacije. Ne čude me optužbe na račun Mosta koje su došle iz naših etabliranih stranaka: Most je sve ono što oni politički i civilizacijski nisu. U politici je, znamo, percepcija važnija od same stvarnosti. Stoga se svim silama nastojala graditi negativna javna percepcija o Mostu: što god da je pokrenuo, sve se pokušalo prikazati pogrešnim. To najbolje pokazuje u kojem tipu kulture živimo, na kakav se sve način mogu ljudi diskreditirati. Pojava Mosta pokazala je da dijelu naših građana i političara ne odgovara, ili je a priori sumnjiva svaka demokracija, kao politički proces u kojemu morate saslušati sugovornika, razmisliti o tome što govori, imati argumente za raspravu, diskurzivno oblikovati zajedničku političku volju. Za Most se nije glasovalo samo iz protesta: bilo je to glasanje za alternativu.

TELEGRAM: Ne idealizirate li pojavu Mosta?

LALOVIĆ: Moguće je, ali vjerujte da moje ocjene proizlaze iz pomnog praćenja i konkretne analize programa i ponašanja članova Mosta, a ne iz mojih očekivanja kao građanina. Istina je da uživaju moje političke simpatije, da mi se čine vjerodostojnima, pri čemu nastojim da u svoju prosudbu ne prošvercam svoje nade. Jednostavno ih shvaćam onako kako zaslužuju, a to znači ozbiljno. Ako se i varam, ne bi mi bilo prvi put. Više sam idealizirao novi SDP kada je prije četiri godine dolazio na vlast u koalicijskoj formaciji. Personificirao ga je mlad, energičan, ambiciozan čovjek za kojega sam vjerovao da će znati okupiti ljude i smiono iskoračiti iz jalovosti prethodnoga stranačkog vodstva. Milanovićevu vladu smatrao sam primjerenom za pronalaženje izlaska iz krize, ali sam bio temeljito i neopozivo demantiran.

HDZ je preuzeo od SKH model vladanja u kojem je stranka iznad države. Kao što se hrvatski radnici nisu mogli osloboditi tutorstva partije, tako se hrvatska država i njezini građani ne mogu osloboditi tutorstva stranke.

TELEGRAM: U tekstu u listu Universitas istaknuli ste da je funkcioniranje političkog života u Hrvatskoj vrlo slično načinu na koji je sustav djelovao u Jugoslaviji? Na što ste pritom točno mislili?

LALOVIĆ: Premda su politički i ustavnopravni okviri potpuno različiti, postoji fatalni kontinuitet u strukturnoj sličnosti dvaju režima. Savez komunista Hrvatske jednom je rukom zagovarao radničko samoupravljanje, a drugom ga je sputavao i gušio. HDZ je po samorazumijevanju državotvorna stranka, najzaslužnija za ostvarenje suverene hrvatske države, ali je iskustvo dokazalo kako je i glavna zapreka da se hrvatska država uspostavi kao demokratska i pravna zajednica. HDZ je preuzeo od SKH model vladanja u kojem je stranka iznad države. Kao što se hrvatski radnici nisu mogli osloboditi tutorstva partije, tako se hrvatska država i njezini građani ne mogu osloboditi tutorstva stranke. Za HDZ je stranački pluralizam ukrasni legitimacijski višak. Karamarko uopće nije svjestan što je rekao kada je izjavio da je napad na HDZ, napad na hrvatski narod. Komunisti su pak govorili da je napad na SKH, napad na radničku klasu. Kako partija, tako i stranka, posrijedi je isti mentalni sklop. Dakle, u strukturnom smislu HDZ je pravi i jedini sljednik SKH: nije slučajno da je karijeristička masa članova partije prešla naglavce u stranku, njima ideološka i politička uvjerenja ništa ne znače.

U današnjoj Vladi “pritisak” Mosta, kao slabijeg partnera, principijelan je i smiren, ne pristaju na diktat. No, za HDZ je to posve nova situacija, na koju se s teškom mukom privikava.

TELEGRAM: Do sada su praktički svi manji partneri u koalicijama s HDZ-om i SDP-om s vremenom gubili svoj politički identitet, veće su ih stranke razbijale i progutale, pa su praktički nestali s političke scene. Ta sudbina zadesila je, među ostalim, HSLS, HSS, sada će i HNS. Može li se to dogoditi Mostu?

LALOVIĆ: Što god da se Mostu dogodi, on je već do sada svojevrsno malo čudo političkog samoodržanja. Možete li, molim vas, naći nekih drugih 15 ljudi koji bi izdržali sve te napade, podmetanja i manipulacije? Mostovci se ne daju impresionirati pritiscima, superiorno su hladnokrvni. Da to nismo doživjeli, ne bih vjerovao da je uopće moguće. No, ja bih radije okrenuo vaše pitanje te upitao može li HDZ izdržati pritiske Mosta? Pritisci sami po sebi nisu loši kada imate dva partnera koji se poštuju u različitosti, to može biti dobitna kombinacija. U današnjoj Vladi “pritisak” Mosta, kao slabijeg partnera, principijelan je i smiren, ne pristaju na diktat. No, za HDZ je to posve nova situacija, na koju se s teškom mukom privikava.

Povremeno se ponaša kao i da nije na vlasti, a povremeno njegov lider grmi da ovo ili ono neće dopustiti. Što je sve isprazna retorika, kao u, recimo, slučaju Lozančić. Izborena samostalnost Mosta u funkcioniranju Vlade omogućuje onda i premijeru da se se izbori za status doista prvog čovjeka u izvršnoj vlasti. Vodstvo HDZ-a prinuđeno je prihvatiti takva pravila demokratske igre. Zbog toga mu barem djelomično izmiče kontrola nad malim strankama u Domoljubnoj koaliciji. Kada koalicijski partneri vide kako Petrov na ravnoj nozi pregovora s Karamarkom, opravdano postavljaju pitanje zašto se i oni ne bi postavili kao članovi Mosta. Time je Karamarko učinio veoma ranjivim i svoje vodstvo u HDZ-u, jer ni njime više ne može vladati autokratski, nego barem onoliko demokratski koliko i prema Mostu. HDZ se stoga nalazi pred velikim kušnjama.

TELEGRAM: Predsjednik SDP-a Zoran Milanović često je isticao da su mu bliže liberalne ideje od socijaldemokracije, dok Tomislav Karamarko stalno ističe kako želi vratiti HDZ izvornim načelima predsjednika Franje Tuđmana? Kako biste vi politički i ideološki definirali Milanovića i Karamarka?

LALOVIĆ: Da se ipak lažno predstavljaju. Milanović nije ljevičar, ali ni liberal, on je jednostavno pragmatičan političar, goli tehničar vlasti. Karamarko je pak iskreni desničar: takvog još nije bilo na čelu HDZ-a. On ne zaslužuje voditi HDZ, koji je svojedobno bio općenacionalni pokret, za koji je Tuđman tvrdio da je sinteza hrvatske povijesti. Tuđman se nije odricao niti jednog njenog dijela, imao je najviše, upravo providencijalne ambicije. Primjerice, za Tuđmana je Tito bio najveći državnik u hrvatskoj povijesti, kako je višekratno ustvrdio – do njega razumije se – dok je za Karamarka Broz obični diktator i zločinac. Karamarko je iznevjerio Tuđmana u svim strateškim elementima političke pameti. Karamarko je, sa stajališta HDZ-a, elementarna nepogoda: ništa se HDZ-u gore nije moglo dogoditi.

Za razliku od Milanovića koji je mnogo obećavao i još više razočarao, Karamarko je od samog početka lider bez političkog kapitala, rezultat psihološkog stanja iznudice vodstva HDZ-a pred prijetnjom da bude kolektivno zakonski sankcionirano.

TELEGRAM: Kako tumačite činjenicu da će Zoran Milanović i Tomislav Karamarko, iako su daleko najnepopularniji političari u državi, i to već godinama, ipak, po svemu sudeći, pobijediti na skorim unutarstranačkim izborima?

LALOVIĆ: Milanović je došao na čelo SDP-a nakon Račanove smrti, koji je tom strankom vladao predugih 17 godina, a da je živ zacijelo bi i dalje bio predsjednik SDP-a. Izborom “mladića koji obećava” stranka je barem naknadno izrazila svoje veliko nezadovoljstvo dotadašnjim vodstvom stranke. Milanović je bio personifikacija diskontinuiteta. Još je prije pet godina sveudilj obećavao, i u očima najšire javnosti, po čemu treba odmjeriti dubinu njegova političkoga i ljudskog sunovrata posljednjih nekoliko godina. Karamarko je pak izabran nakon debakla sa Sanaderom, pravosudnog procesuiranja cijelog vodstva stranke zbog koruptivne privatizacije države kao bankomata.

Za razliku od Milanovića koji je mnogo obećavao i još više razočarao, Karamarko je od samog početka lider bez političkog kapitala, rezultat psihološkog stanja iznudice vodstva HDZ-a pred prijetnjom da bude kolektivno zakonski sankcionirano. Bili su zdvojni: bolje da nas čuva nego da nas progoni. Stoga se za njega i ne može reći da je razočaranje: nitko od njega i nije imao pravo išta očekivati na planu ozbiljne državne politike. Kad je Most predlagao tripartitnu vladu nikoga imalo razumnog nije moglo iznenaditi da na njenu čelu ne mogu biti ni Milanović ni Karamarko. Ni SDP ni HDZ nisu zaslužili takve politički netalentirane lidere, njihovo će članstvo prije ili kasnije to morati shvatiti, bez obzira na stranačku osvjedočenu tvrdokornu naviku kolektivnog samoobmanjivanja. Što prije, možda već na prvim unutarstranačkim izborima, bit će nam svima bolje.

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 26. ožujka 2016. te na web portalu.

 

FOTO: Vjekoslav SKEDLAR/CROPIX

16.02.2016

Most nezavisnih lista smatra da je nužna kadrovska i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava. U suradnji s ministrom Nakićem inzistirat ćemo na racionalizaciji, povećanju učinkovitosti svih sastavnica zdravstva te rasterećenju bolničkog sustava. Tražit ćemo veću odgovornost svih dionika zdravstvenog sustava, od liječnika preko sestara i svih zdravstvenih djelatnika, ali i stručnih društava i komora te udruga bolesnika. Neophodno je hitno stvaranje dijagnostičko-terapijskih smjernica, jasno definiranje sadašnjeg postignutog standarda kojeg branimo kao zadnju crtu obrane, a tek potom trebamo zaključiti što znači nadstandard i da li mi to možemo i u krajnjoj liniji, u ovom trenutku trebamo.

MOST se i dalje zalaže za razvoj četiri regionalna sveučilišna medicinska centra – o čemu smo razgovarali i u pripremi ključnih smjernica Reformske vlade i postigli suglasje. Hoće li će to u konačnici biti jedna nacionalna bolnica nulte kategorije i četiri veća regionalna centra koji će biti financirana od strane države ili regija, ostaje na daljnjoj raspravi i odluci, možda i povezanoj s odlukom o regionalizaciji naše zemlje.

Što se tiče programa 72 SATA smatramo da se radi o čudnoj nakani bivšeg ministra Varge da na neki način brani neobranjivo. Most je za apsolutno poštivanje načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite svim stanovnicima Republike Hrvatske. Program 72 SATA već u startu nije bio omogućen svim našim građanima. Svaki liječnik je i do sada u trenutku kada je bolesniku dijagnosticirana maligna bolest, odmah i vrlo odgovorno postavljao smjernice za daljnje liječenje – treba li bolesnik dodatnu obradu, je li u bolesnika indicirana dalja operacijska ili druga vrsta liječenja – kemoterapija, radioterapija itd. Dakle, mi smatramo da je i 72 sata predugo čekanje u nekim slučajevima, međutim, postavlja se pitanje jednakog tretmana i dostupnosti svim građanima.

I ova je mjera kao i program OTVORENIH VRATA te PROGRAM PLUS osmišljena prije svega u cilju predizborne kampanje u godini prije izbora. U više navrata ta je mjera onemogućila da oni bolesnici koji su bili potrebitiji neke pretrage čekaju dulje nego li je bilo potrebno. Bitan je svakako i financijski efekt – potrošeno je mnogo novca, no nismo baš previše napredovali. Prije svega zato što od strane zdravstvene administracije nije bilo previše sluha. Neki potezi bivšeg ministra Varge bili su dobri, no na ove baš i ne treba biti ponosan.

Most će se stoga prvenstveno zalagati na usmjerenost svih razina zdravstvene zaštite na poboljšanje zdravstvenih ishoda, uz sustavno praćenje indikatora kvalitete i parametara izvršenja te sigurnosti bolesnika, a ne na kratkoročne PR mjere, koje jedan velik dio bolesnika stavljaju u neravnopravan položaj.