Čikotić: Nezavisni stručnjaci jamstvo su boljeg grada

Izvor: Slobodna Dalmacija

Splićanin Ante Čikotić, svojim je nastupima u ulozi državnog tajnika za energetiku iz kvote Mosta, bio zapažen u javnosti kao stručan mladi čovjek koji vrlo racionalno nastupa kada su teme za koje je bio odgovoran u pitanju. Čikotiću, inženjeru strojarstva, koji je prije imenovanja na mjesto državnog tajnika imao svoju tvrtku, politika nije bila “o glavu”, no pristao je biti dio Ministarstva okoliša i energetike, a slijedom okolnosti na tom važnom mjestu, zbog Plenkovićevog preslagivanja s HNS-om, proveo je tek šest mjeseci.

Cikotic01

Kako god okrenuli, HDZ je u ratu s Mostom na koncu ispao pobjednik. Prvo su vas istisnuli iz Vlade, pa razbili HNS koji će nakon odrađenog mandata otići na političko smetlište, i u međuvremenu pobijedili na lokalnim izborima?

Ne bih rekao da je to pobjeda, niti da smo mi u nekom ratu. Pogotovo ne mislim da su pobjednici lokalnih izbora. Nemojte zaboraviti kakvo je stanje bilo zadnjih 20 godina, kada su bez problema osvajali gradove i županije. Sada su se po prvi puta morali pomučiti za rezultat, ako ništa – obnoviti svoja napamet naučena predizborna obećanja. Miro Bulj, Nikola Grmoja, Tomislav Panenić u svoje 3 županije ostvarili su veliki uspjeh, u županijama u kojima do sada nitko nije mogao ama baš ništa.

Mislim da smo mi istjerali na čistac sve strukture koje su nakupljene još iz bivšeg sistema, a pred samo preslagivanje Vlade su pokazale pravo lice. Vidjeli smo da interes ne poznaje granice niti stranke i da ga izborni legitimitet ne zanima. Tomislav Saucha, kao predstavnik SDP-ove elite, pretrčao je na drugu stranu, uz cijeli niz drugih, dvojbenih političara koji su poslije nagrađeni plijenom u izvršnoj vlasti. I zato ne mislim da su pobijedili. To bi usporedio s prepirkom u kafiću, kad netko nekoga ošamari, a onda ga, kad izađe iz kafića, dočekaju drugi da mu naplate dug. A, to će dočekati HDZ – problemi koji se ne mogu gurati pod tepih. Ova PR-ovska mašinerija ne može sve ispeglati i bit će sve više problema u budućnosti: od problema s EU fondovima, demografskog sloma, iseljavanja zbog političkih a ne ekonomskih razloga, loših ekonomskih projekcija koje će nam stići zbog svih koruptivnih radnji koje su na djelu sada i kao naslijeđe iz prošlosti. Preskupo je održavanje ovako sklepane vlasti. Predsjedniku vlade g.Plenkoviću želimo sreću i usjpjeh, on bi kao karijerni diplomat možda bio dobar premijer da je situacija idealna i da smo država blagostanja, bez korupcije i klijentelizma. Nama sada u ovom vremenu trebaju fajteri koji imaju viziju i okruženi su stručnim i sposobnim mladim ljudima i imaju hrabrost donositi odluke.

Je li kod vas mostovaca ostao neki gorak okus zbog te suradnje s HDZ-om? Dva puta ste s njima činili Vladu, i dva puta se rastali? Vi ste s jedne strane ugrabili dio njihovog biračkog tijela, pogotovo u Dalmaciji, a s druge s njima koalirali u Vladi. To nije ni moglo završiti drugačije do razlazom?

Gorak okus postoji naravno, ako nekome date priliku za promjene, a u razgovorima s HDZ-ovim čelnicima, u Vladi Tihomira Oreškovića i u onoj Andreja Plenkovića, davali smo im do znanja da im baš mi možemo biti poluga preko koje se mogu riješiti klijentelizma i korupcije u svojoj stranci. Pozivali smo ih da koriste taj alat, jer mi smo se u politici i pojavili kako bi katalizirali promjene pa ako treba i u drugim strankama s kojima smo surađivali. Tu smo pogriješili. Prednost suradnje je što smo zaista ubrzali neke procese, otvorili oči i onima koji ne prate politiku i što je najvažnije za nas dobili institucionalno iskustvo i naučili kako sustav funkcionira i što sve treba napraviti da bi ga promjenili.

Je li istina da je do problema došlo kad ste Todoriću odbili odobriti novi kredit? Piše se, naime, da je Todorić za vrijeme i HDZ-ovih i SDP-ovih Vlada, dobijao kredite kako je htio, a onda ste vi iz Mosta tome stali na kraj?

Činjenica jest da je veliki broj ljudi bliskih političkim elitama, dakle, njihove rodbine, bio zaposlen u koncernu Agrokor, a Hrvatska je, nažalost, mala, i svi su isprepleteni. Najgore od svega je što su zakazali regulatori – HANFA i HNB, a zakazala je i politika. Mi iz Mosta nismo imali nikakvih dugova prema Todoriću, i mi smo se tome usprotivili, no ne bih rekao da je zbog Agrokora pala Vlada.

Ona je bila samo povod?

Agrokor je bio finalni čin neslaganja. Glavni kamen spoticanja je bila prodaja HEP-a u ovakvom nepripremljenom stanju, što znači da bi otišao u bescijenje.

Prodajemo li mi to zlatnu koku?

Mi prodajemo potencijal koji imamo. HEP ima ogroman potencijal ako se ustroji po tržišnim načelima, po načelima dobrog upravljanja kojeg je uvela Rumunjska unatrag dvije godine. Transparentni su javni natječaji, bira se profesionalna uprava i nadzorni odbori, a mi smo to propustili napraviti i još uvijek propuštamo. HEP mora postati regionalni lider, stožerna elektro-energetska kompanija u ovom dijelu Europe koja će ulagati u obnovljive izvore energije, u protivnom će se za desetak godina ugasiti pojavom nuklearne elektrane Paksa proizvodnje 30 TWh (potrošnja RH je cca 17 TWH) u Mađarskoj, te ako se objedine sve tada već amortizirane vjetroelektrane jačine 744 megavata, koje nisu u vlasništvu HEP-a, preplaviti će nas jeftina energija i HEP se tome s ovolikim brojem zaposlenika neće moći oduprijeti.

Događa li se onda s HEP-om isto što i s INA-om? Je li blesavo kupiti nešto što smo prodali? Treba li nam uopće INA u vremenu kad se svijet okreće novim energentima.

Nafta i plin unatoč svim najavam će biti prevažni energenti, a pogotovo plin koji je tranzicijski energent u postfosilno doba, u ovom će stoljeću biti dominantan, i zašto ne bi INA u partnerskim projektima s HEP-om išla zajedno u tu tranziciju. I ako se napravi kvalitetna forenzička analiza vrijednosti same INA-e, vidjet ćete da ona ne vrijedi toliko koliko se piše po medijima i koliko Mađari za nju traže. Mi imamo sve pravne alate kao država da vratimo INA-u u naše vlasništvo za iznose koji su prihvatljivi i koji neće biti opterećenje za javni dug.

Znači li to da bi bilo bolje potrošiti novac za pripremu arbitraže oko vlasništva nad INA-om nego je kupovati?

Poanta svega jest da je Andrej Plenković prvi izašao s prijedlogom da vratimo INA-u, a prvi pogled u tom smjeru je dala ministrica Martina Dalić kazavši da treba prodati 25 posto HEP-a. Naša refleksna reakcija je bila ta da smo odmah okupili financijske stručnjake i napravili drugi model otkupa INA-e bez da u tome sudjeluje HEP, što smo prošli tjedan i prezentirali pa dobili dobre ocjene i kritike stručnjaka. Sama šutnja Vlade o tom modelu je znakovita. I INA i HEP su potrebni Hrvatskoj. Želimo inzistirati na tržišnom gospodarstvu ali da prirodna bogatstva i strateški resursi, poput voda, šuma, i energije – ostanu pod nadzorom države. Sve ovo treba gledati u kontekstu energetskog sektora, a ne kroz optiku dionice kao vrijednosnog papira. Konačno nitko se nije razvio ekonomski i energetski ako nije imao moć upravljanja.

I država može biti dobar vlasnik.

Ne samo da može biti dobar vlasnik, nego i u dobrom dijelu razvijenih država energetske kompanije su pod kontrolom države, ali na tržišnim principima i bez utjecaja politike, ali u okviru i kontekstu energetske strategije pojedine države. Naš cilj treba biti da energetika bude u službi gospodarstva i građana, i da cijena energije hrvatskim tvrtkama i građanima bude što povoljnija. Iz tog razloga smo se borili i pronašli prostora 23% u cijeni plina za građane prošle ogrijevne sezone. Ako znamo gdje idemo i što želimo s INA-om i HEP-om, onda se isplati boriti za njih, a ako ne znamo – onda je bolje da pripadnu u ruke privatnog kapitala, što onda pokazuje vidljiv nedostatak vizije.

Događa li se ovo s INA-om i HEP-om zato jer ta poduzeća desetljećima služe za političko potkusurivanje i uhljebljavanje?

Nisu samo one u pitanju. Pogledajte u Splitu od gradskih tvrtki, komunalnih i javnih poduzeća, ustanova, pa sve do državne razine, svugdje je isti model na djelu. Mi ćemo, iako smo u oporbi, predložiti gradonačeniku Krstuloviću Opari dokument prema kojem bi se išlo na javne natječaje po strogo utvrđenim kriterijima, jer nas je političko kadroviranje dovelo u situaciju u kojoj smo danas, do neučinkovite uprave svih državnih poduzeća i javnih ustanova, kao i do smanjivanja kvalitete usluge za građane i poduzetništvo. To je temelj naše zaostalosti, pa nas je u konačnici pretekla i Rumunjska. To je nešto što se pod hitno može promijeniti: profesionalizirati uprave trgovačkih poduzeća i nadzorne odbore po jasnim kriterijima. Država ili grad trebaju biti ti koji će im dati indikatore koje valja postići i mjerit će ih, pa nije važno hoće li biti na poziciji Marija, Stipe, Duje, nego njihovi rezultati. Potrebno je napraviti snažan odmak od političkog kadroviranja, podjele plijena i zabivanja zastava u trgovačkim društvima. Ako vidimo da naš gradonačelnik ide u tom smjeru podržat ćemo ga kao oporba na konkretnim projektima važnim za grad Split.

Most je politički fenomen. U trenu ste uzletjeli na političkoj sceni, dva puta formirali Vladu i doveli Hrvatsku do prvih prijevremenih izbora. No, dojam je da je to za skromnu stranačku infrastrukturu bio veliki zalogaj. Jednom mi je Miro Bulj rekao da jednostavno fizički niste mogli više stizati na sve te sjednice i sastanke jer ste bili premali tim?

Mi smo napravili analizu i otvoreno priznajemo naše nedostatke i želimo se promijeniti na bolje. Ono što je veliki izazov u politici, jest što imate politiku vođenja države i politiku vođenja stranke, a mi smo kao Most odmah uskočili u izvršnu vlast, imali smo želju da hrvatsku politiku mijenjamo u kratkom vremenu, međutim, došli smo do zida. No, to ne znači da smo odustali, mi ne odustajemo od Hrvatske, i mi ćemo i dalje okupljati nezavisne liste i pojedince. Već smo sad druga snaga u Dalmaciji, a sama ta činjenica da ima veliki broj nezavisnih lista s kojima još nismo povezani govori da je promjena u zraku. Hoćemo li mi biti ti koji će katalizirati te promjene do kraja i dobiti priliku za okupljanje većine i prave reforme ovisi o nama samima, to će budućnost pokazati. Nama je bio izazov što smo najbolje pojedince stavili u izvršnu vlast, a vođenjem stranke se nismo bavili na način na koji smo to trebali.

Koliko je Most uopće imao članova kad se našao u prilici da upravlja Hrvatskom?

Većina velikih ideja vam kreće od malog broja ljudi od jednostavnih pojedinaca, a onda se šira javnost zarazi tim idejama. Tako je bilo i u Mostu, ljudi su se brzo zarazili našim idejama jer su u nama prepoznali one koji žele mijenjati postojeće stanje.

Logistika vam je štekala i u Splitu. Prvo ste greškom prijavili Ivanu Lesandrić Ninčević za kandidatkinju za gradonačelnicu pa ste shvatili da ona to iz formalnopravnih razloga ne može biti, a onda se dogodila neka vrsta blamaže s Robertom Pauletićem. Njegova velika kampanja praćena jumbo plakatma naparasno je prekinuta, a Vi ste se ukrcali u izbornu utrku a da vas birači nisu pošteno ni upoznali?

To je onaj danak našem neiskustvu, ali zato iskustvo putem stječemo, no ono što je naša prednost u odnosu na neke druge koji se sada pojavljuju, jest što imamo institucionalno iskustvo, što znamo kako sustav funkcionira. Sve je to uostalom dio izazova, nije bitno što vam se događa, nego kako se prema tome postavite. A mi smo se u Splitu, unatoč odustajanju g.Pauletića, postavili odgovorno. Izašli na izbore, radili dan i noć i polučili po meni, fantastičan rezultat.

Pretpostavljam da niste baš  drage volje kandidirali za gradonačelnika Splita. Realno, na način kako je to izvedeno – niste imali nikakvih šansi? 

Osobno se nikad nisam vidio u ulozi gradonačelnika, niti sam imao tu ambiciju, ali ono što je bio refleks tog jednog demokratskog čina koji je izveo Plenković, tog preslagivnja, u meni je probudilo dišpet. Priznajem da me trebalo nagovarati, ali sad kad sam ušao u to, sto posto se dajem.

Zašto je od kandidature za gradonačelnika ispred Mosta odustao Robert Pauletić?

Ne bih ulazio u njegove osobne razloge, nisam s njim o tome nikad razgovarao, on je bio kandidat i odustao.

Jeste li tu kao stranka napravili grešku, potrošen je novac na njegovu kampanju i izgubljeno vrijeme?

Greške su dobre dok na njima učiš. A nepredviđenih situacija će biti. Ne možete predvidjeti baš sve. Sada kada smo u oporbi, možemo se posvetiti radu na platformi okupljanja, da što manje griješimo kadrovski, i da nađemo što kvalitetnije ljude, da budemo jamstvo da će država bolje funkcionirati.

U Splitu ste ostvarili dobar rezultat. Prvi put ste u Vijeću, a imate pet vijećnika. Nije li trebalo napraviti pakt sa strankom Pametno, podržati Marijanu Puljak za gradonačenicu s obzirom da je Pauletić bio odustao od kandidature, i koalicijom se pokušati dočepati vlasti u drugom najvećem gradu po veličini u Hrvatskoj?

Sada smo, zajedno s Pametno u oporbi, pa ćemo kao takvi i surađivati, i vidjet ćemo što nosi budućnost. Stranka Pametno je također skup ljudi koji u srži nisu klijentelisti, koji su nezavisni, i meni je žao što su se oni ideološki opredijelili, ali i dalje mislim da se radi o kvalitetnim ljudima i da će suradnja s njima u budućnosti biti kvalitetna.

Kažete da su se ideološki opredijelili, znači li to da vi pokrivate desni, a oni lijevi centar?

Iz moga kuta gledanja, kada se svedemo na zajednički nazivnik Most je čisti politički centar, iako je danas teško reći tko je centar, a tko lijevo ili desno, kad imate situaciju da su na Županijskoj skupštini pojedini HNS-ovci i SDP-ovci podržali HDZ i HGS. Pojavom Plenkovića, došlo je do promjena u politici, nemoguće je postalo moguće, i njegov zahvat u lijevo biračko krilo će oštetiti SDP, a Hasanbegović i Esih će pokrivati desni centar jer nemaju s kime koalirati izuzev HDZ-a, tako da je to jedna politička harmonika koja ne može opstati jer nije utemeljena u narodu, pogotovo ovdje u Damaciji, no ne bih se htio baviti analizama drugih stranaka.

Kazali ste gradonačelniku Krstuloviću – Opari da ćete podržati sve dobre projekte za Grad Split?

Predlagat ćemo. Ja bi htio da prvi projekt svih nas bude odmak od političkog kadroviranja, i da se dogodi profesionalizacija rada gradske uprave. Ono što je nama važno jest da se digitlizacijom poslovnih procesa unaprijedi rad gradske uprave, što znači da poduzetnik i građanin prilikom dolaska u gradsku upravu ne treba tražiti dokument kojem sama gradska uprava može pristupiti. Zato valja imati kvalitetne registre, mi ih imamo ali ih treba umrežiti, i na taj način ćemo kao rezultat digitalizacije dobiti racionalizaciju poslovnih procesa i optimizaciju rada službenika što u konačnici osigurava efikasnu javnu upravu. Digitalizacija gradskih procesa je nulti korak, a ono dalje što treba poduzeti je transparentnost u raspolaganju gradskim novcem, a to znači da bi svaki građanin, u svakom trenutku, znao što se i u kojem trenutku troši. Svaki račun, predračun, svaku lipu treba objaviti na webu. Na taj način ne bi bilo nikakvih repova, i tako jačamo gradske institucije i vraćamo građanima povjerenje u njih.

Mislite li kao Splićanin da se će se u ovom mandatu, nakon desetak godina odgađanja, konačno početi rješavati problemi Karepovca i žnjanskog platoa, ili ćemo još četiri godine o njima teoretizirati?

Da vjerujemo ovoj gradskoj upravi, pridružili bi im se, ali mi nemamo povjerenja, mi ne vjerujemo u taj projekt, iako im želim od srca da uspiju, nećemo ih kočiti, i sigurno ćemo aktivno predlagati, sudjelovati u radu, jer postoje gradske teme koje zahtijevaju da budemo unisoni, da donesemo – i oporba i vlast, zajedničke dokumente – a hoće li biti riješeni Karepovac i Žnjan ili neće ostaje vidjeti. Gradonačelnik je dosta ambiciozan, ima nekakvu iskrenu želju da to napravi, što je pozitivno, no sve ovisi o timu s kojim će se okružiti. Ako se okruži političkim poltronima i onima koji su mu nametnuti sigurno neće dobro završiti, a sama koalicija s Kerumom ide u smjeru podijele plijena.

Znači li to da će se Splitom ponovno vladati rodijački?

Ne znam kako će se vladati, ali ako se ostvari ovo što su najavljivali do sada – to neće biti dobro za građane. No, pričekajmo.

Split je tvornica novca, oko nas je buknuo turizam, kako ga, poput Dubrovnika koji ima proračunsksi suficit, učiniti bogatim gradom, jer on je danas još “siromahom sa cilindrom na glavi”?

Nitko se nije trajno obogatio od samog turizma, on je pozitivan, ali on nam se događa, mi moramo hitno napraviti strategiju razvoja samoga grada i poticati što više poduzetništvo, povezivanje sveučilišta i poduzetničkih inkubatora, da se pojave i druge djelatosti koje nisu samo turizam, jer mi smo sada turistički trend, ali možda to do pet, šest godina neće biti tako. I ako više ne budemo tako privlačna destinacija, možda ćemo se uhvatiti za glavu, i pitati zašto nismo planirali alternativu? Turizam je pozitivna pojava za Split, treba ga njegovati i unaprijeđivati, ali definitivno može biti šlag na torti a ne temelj razvoja. Trebamo se okretati i drugim industrijama i sektorima, a prije svega javnu uslugu grada moramo učiniti boljom i za građane, i za poduzetnike.

Mlad ste čovjek, inženjer strojarstva, za vas ima kruha i izvan politike. Je li vam žao što se ne bavite strukom, nego ste zagazili u jedan svijet kontaminiran lažima, podmetanjima, bolesnim taštinama i svom mogućom prljavštinom ovoga društva?

Ovisi kako gledate. Ako dobijete priliku mijenjati, onda vam nije žao ni trenutka. Iskreno, svaki sam dan proveden na mjestu državnog tajnika za energetiku radio kao da mi je zadnji, od sedam do kasno u noć, i to nije nikakva patetika, pa kad dobijete takvu priliku, onda se isplati jer shvatite da se stvari mogu promjeniti. No, nismo imali vremena za suštinske promjene, jer to zahtijeva puno više vremena, ali zaključak je da se, kad si dio izvršne vlasti, puno može napraviti, i da to nisam napravio gonio bi me grijeh propusta. Što se tiče novih zadaća, pa i moje kao vijećnika u Gradskom vijeću Splita i Skupštini županije splitsko-dalmatinske, mislim da nam je svima skupa to potrebno da se možemo bolje organizirati i sutra preuzeti odgovornost, kako za vođenje Splita, tako i države, jer se ništa ne može preko noći riješiti, niti možemo promijeniti preko noći Hrvatsku, već se moramo boriti kao oporba. Moj je zadatak privući što više nezavisnih, stručnih osoba, i to ne kao klasične političare, već kao ljude koje će biti motivirani da nešto mjerljivo doprinesu gradu i narodu.

/ Kategorija: Novosti / Autor: MOST / Komentari isključeni za Čikotić: Nezavisni stručnjaci jamstvo su boljeg grada