Petrov: Pojavom Mosta razotrkiven je model po kojem funkcionira hrvatska politika

24.09.2015., Prorodoslovni muzej, Metkovic - Gradonacelnik Metkovica Bozo Petrov. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Most se prilično angažirao protiv Zakona o koncesijama, no zakon ste kao dio vladajućih u prvom čitanju podržali?

Na prvo čitanje po pravilniku ne možete uputiti primjedbe i amandmane, pa smo nakon prvog čitanja uputili primjedbe na konačni prijedlog. U međuvremenu se dogodio i Zlatni rat, problem u kojem smo vidjeli da takve zakone treba još više pooštriti kako se ne bi događalo da lokalni šerifi javnim dobrom upravljaju onako kako oni žele.

Što loše donosi taj zakon?

Zakon o koncesijama donesen je potajno i ishitreno, i to – zamislite – dan nakon objave arbitražnog pravorijeka u sporu sa Slovenijom. Na dnevni red u Saboru izglasavanje toga kapitalnoga zakona stavljeno je manje od sat vremena prije početka sjednice. Samim time je jasno da se ovdje događa nešto opasno i da se to pokušava prikriti od očiju javnosti. Opasnost Zakona o koncesijama leži u legalizaciji grabeži dvaju temeljnih općih dobara: izvora vode i morske obala (plaže). Sjetite se afere s plažom Zlatni rat na Braču gdje je mimo lokalne zajednice koncesija za plažu dodijeljena jednom tek osnovanom i sumnjivom poduzeću. Zakon o koncesijama to legalizira, ali ide i dalje. On dopušta da koncesionar stavi koncesiju pod hipoteku. Zbog toga se otvara mogućnost i da banke kao vjerovnici preko založnog prava dođu do plaže ili izvora vode i da ga zatim bez ičije kontrole dodjeljuju kome hoće. Ponavljam govorimo o izvorima vode i obali, riječ je o temeljnim resursima! Zanimljivo je i opasno da se tim zakonom baš u vrijeme krize u Agrokoru uređuju koncesije na izvorima vode ako su koncesionari u stečaju. Je li to slučajno ili se taj zakon odnosi na izvore vode kojim upravlja Jamnica i druga poduzeća iz sustava Agrokor? Još se i dodatno iskonstruira lažna fama da je to obveza prema EU i da već kasnimo, pa se pod tom krinkom donose zakoni kojima se otuđuju temeljna javna dobra!

Što možete napraviti da to spriječite?

Zakon o koncesijama posredno otvara put privatizaciji mnogih drugih javnih dobara. Ovdje nije riječ samo o zakonu koji uređuje pomorsko dobro. Otvara se mogućnost privatizacije cijelog niza javnih dobara poput voda i poljoprivrednog zemljišta, što nas posebno zabrinjava. No, kakve su stvarne namjere vladajućih javnost se već može uvjeriti čitajući javno dostupne dokumente poput Nacionalnog plana razvoja luka kojega je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. U tom dokumentu spominju se i koncesije na pomorskom dobru, a kao glavni problem u sustavu koncesija naše je Ministarstvo prepoznalo nemogućnost koncesionara da stječu pravo vlasništva na pomorskom dobru te da to javno dobro mogu opteretiti hipotekama!? Ako to nije dovoljan dokaz o onome što se sprema, svatko može pogledati i objavljeni nacrt novoga Zakona o komunalnom gospodarstvu u kojemu se izrijekom spominje prodaja udjela i privatizacija komunalnih društava i komunalnih usluga.

Zašto ste jučer odlučili javno podržati branitelje koji prosvjeduju protiv divlje izgradnje oko Plitvičkih jezera?

Zato što su otoci, obale, izvori vode, nacionalni parkovi, sva naša prirodna bogatstva naša budućnost. Most ovdje daje podršku akciji koju organiziraju branitelji, kao što uvijek dajemo podršku inicijativama koje pridonose općem dobru. S obzirom na sve negativno što se događa oko NP Plitvička jezera, zbog čega im prijeti i izbacivanje s liste UNESCO-a, postavlja se pitanje gdje je tu država i gdje su njezine inspekcije te što rade?! Uljuđenoj državi ne priliči da narod mora organizirati ovakve prosvjedne akcije kako bi se zaštitio najveći nacionalni prirodni dragulj poput Plitvičkih jezera. Hoćemo li i ovu sramotu uskoro legalizirati u kakvom novom valu legalizacije? Gdje je tu sustavna politika? Sve naše vlade, izgleda, samo legaliziraju štetne posljedice koje same prouzroče. Most se zalaže da se poštenim ljudima koji žive u nacionalnom parku ili na njegovim rubovima omogući normalan život, opstanak na tom prostoru i privređivanje povezano s tamošnjim prirodnim ljepotama, ali poštujući činjenicu da žive u jednom od najljepših hrvatskih prirodnih ambijenata.

Sad se borite za sve, a do neki dan ste, što bi se reklo, bili u Vladi i imali alate da te stvari promijenite. Što ste tada radili?

Radili smo. Mostov ministar Slaven Dobrović radio je po istim smjernicama, Tako je nastao i izglasan je Plan gospodarenja otpadom unatoč svim otporima i pritiscima.

Hrvatsku zbog izlaska iz arbitraže sa Slovenijom i ne prihvaćanja presude sada pritišću euorpske zemlje i institucije, iako vjerojatno ni same ne bi ostale u toliko kontaminiranom postupku. Kako je to moguće i što napraviti?

Most je svjestan da vrijeme prolazi i da se mora pronaći neko rješenje za hrvatske i slovenske ribare u Piranskom zaljevu, pa makar i provizorno, i to dokle se spor konačno ne riješi. Ti ljudi moraju živjeti i privređivati, a politika im to mora omogućiti. Stoga je Mostov prijedlog da se u Piranskom zaljevu do postizanja konačnog dogovora uspostavi kondominij, odnosno koimperij ili privremena uprava do konačnog rješenja. Radi se o institutu međunarodnog prava mora, poznatom već stotinama godina, koji omogućuje zajedničko korištenje cijelog Piranskog zaljeva i hrvatskim i slovenskim ribarima. To neće biti konačno rješenje, jer je svaki centimetar mora vrijedan kao i centimetar kopna i trebamo obraniti vlastiti suverenitet. Zasad to može biti obostrano privremeni provizorij koji bi omogućio suživot te egzistenciju i našim i slovenskim ribarima, dok ne dokažemo da Piranski zaljev pripada Republici Hrvatskoj.

Ispočetka je ovdje sve krivo postavljeno. Arbitražu je prvo kontaminirala hrvatska politika, i SDP-ova (sporazum Drnovšek-Račan) i HDZ-ova (koja je potpisala sporazum o arbitraži). Oni su radi prolaznih interesa trgovali hrvatskim teritorijem. Koliku je štetu hrvatska politika učinila govori činjenica da je već u arbitražnom sporazumu bilo u cijelosti određeno kako arbitražni pravorijek mora glasiti: primjerice slovenski pristup otvorenom moru (tzv. junction), pozivanje na kategorije koje nisu predviđene međunarodnim pravom, odustajanje od stroge primjene prava mora, žrtvovanje Piranskog zaljeva, itd. Međutim, arbitraža je za nas pravno neprihvatljiva zbog slovenske kontaminacije. Neprihvatljivo je i protupravno da se jedan od arbitara dogovara s pravnim zastupnikom bilo koje stranke u sporu, a što je ovdje bio slučaj.

Sada se pitanje arbitraže ne svodi samo na to tko koga pritišće ili ne pritišće. To je prije svega pitanje ima li Hrvatska vanjsku politiku, koji su joj ciljevi i je li ta politika dosljedna u provođenju tih ciljeva. Nažalost, sve ovo pokazuje da u igrama velikih mi, kao i obično, improviziramo. Niti znamo što su nam interesi niti kako ih ostvariti. Podsjećam Vas da i Njemačka i Nizozemska i druge zemlje u Sjevernom moru imaju međusobne granične sporove. Pitam Vas bi li itko od njih prihvatio pravorijek arbitraže kada bi znao da se arbitar dogovara s jednom stranom. Jasno da ne bi! Tako stajalište mora prihvatiti i međunarodnoj zajednici jasno izreći i Hrvatska.

Most nikada nije pretjerano govorio o svojoj viziji obrazovanja. Kako gledate na cijelu bitku za kurikularnu reformu i kakvo obrazovanje treba Hrvatskoj?

Naša djeca moraju imati najbolje obrazovanje. Sretna je slučajna okolnost da mladi ne čekaju da im politika propiše kako će se obrazovati i da današnje tehnologije povećavaju mogućnosti za učenje izvan škola koje još uvijek nisu prevladale neke zastarjele koncepte iz vremena Austro-Ugarske monarhije. Zbog svih opstrukcija koje se događaju htjeli smo pokrenuti inicijativu da se izdvoji ICT obrazovanje koja je budućnost i može biti jedan od temeljnih stupova gospodarstva kroz nekoliko godina i htjeli smo tako barem određeni dio reforme obrazovanja provesti dok svi ovi ratovi koje su umjetno proizveli i desni i lijevi, prođu.

Nažalost oko kurikularne reforme podigla se velika ideološka galama kojom se prikrivaju kojekakvi interesi pri čemu se gubi svijest o onome što je bitno. Vode se neplodne rasprave o tome treba li dokinuti obrazovni sustav koji se svodi na puko memoriranje činjenica, je li vjeronauku mjesto u školi, hoćemo li imati zdravstveni odgoj i kakav i sl. Što se tiče Mosta spomenut ću samo jedan primjer onoga o čemu mi promišljamo. Prije nekoliko dana objavljena je vijest da je Carnet objavio pojedine naslove obvezatne školske lektire u obliku elektroničkih knjiga. To me je istovremeno razveselilo jer se to konačno dogodilo, ali i rastužilo jer se dogodilo tek sada i samo u jednom, u stvari efemernom dijelu. Mi u Mostu smatramo da postoji hitna potreba stvaranja elektroničkih obrazovnih sadržaja za mlade koji će ih uvesti u suvremeni svijet informacija i tehnologije i koji će poticati razvoj poduzetništva posebno kroz razne oblike slobodnog (open-source) softvera.

U zadnjih dva mjeseca ste naglo od vladajuće stranke postali oporba, u međuvremenu su završeni i lokalni izbori. Gdje je Most danas, jeste li zadovoljni njegovim “statusom”?

Most ne postoji radi vlasti ili da bi nekime vladao. Bit je Mosta pridonositi općemu dobru i narodu, od prvog dana imamo svoje dostojanstvo, načela, kriterije i program od kojih ne odstupamo ni pod koju cijenu. Svima je, jasno da je ostvarivati zacrtane ciljeve lakše iz pozicije vladajućih, međutim, ne želimo se spuštati ispod razine niti želimo biti vladajući samo zato da bismo bili vlast. Mostovi rezultati su evidentno dobri – 2013. godine imali smo 4 županijska vijećnika, a sada ih imamo 77. To su činjenice. A o uspjehu Mosta i nezavisnih lista u lokalnim samoupravama govori i to da ovih dana samoproglašeni izborni pobjednici u najvećoj žurbi pripremaju zakonske izmjene usmjerene na to da se načelnici, gradonačelnici i župani učine nesmjenjivima i neodgovornima predstavničkim tijelima. Sve se to čini pod krinkom „stabilnosti“, a u biti razotkriva stihiju, strah, nesigurnost i paniku u vladajućim partijama.

Kako ih mogu učiniti nesmjenjivima?

Pripremaju “lex šerif” po kojem oni ne mogu „pasti“ ako im ne prođe proračun i to se mora spriječiti jer je to doslovno stvaranje šerifa i ukidanje demokracije.

Je li budućnost Mosta ugrožena u smislu suradnje s nezavisnim listama. Jesu li one i dalje uz vas?

Most počiva na dvije poluge. Prva je politička stranka, a druga platforma na kojoj okuplja nezavisne liste, pojedince i stručnjake različitih profila kojima je cilj opće dobro Hrvatske te dijele slična načela i program. I Most i nezavisne liste koje su s njim povezane, i sastavni su dio platforme, nakon posljednjih lokalnih izbora imaju bitnu, čak i nezaobilaznu ulogu, u većini županija i lokalnih sredina. Prošli izbori za Most i nezavisne liste predstavljaju odrastanje i izrastanje u nacionalnu stranku i nacionalnu platformu. Kao kriterij cijelo se vrijeme u javnosti nameće vlast i oporba. Međutim, želim da shvatite kako mi ne funkcioniramo na taj način! Naš je cilj opće dobro i ostvarivanje zadanoga programa kako god da se oni postižu i iz bilo koje pozicije.

Stipe Petrina koji je svojevremeno na vašoj listi ušao u Sabor ovih je dana izjavio da bi u slučaju izbora Most opet išao s HZ-om. Dva puta ste se, malo je reći, opekli s HDZ-om, bi li im dali i treću šansu?

Most će se za iduće parlamentarne izbore pripremati kao opcija koja će okupljati nezavisne pojedince ili liste i sve one koje žele mijenjati stvari u Hrvatskoj. Vjerujem da ćemo zaslužiti dovoljno povjerenje građana, jer smatram da se promjene moraju dogoditi ukoliko želimo imati vedriju budućnost. Kakvi će biti rezultati izbora, to će odlučiti građani. Mi se sigurno nikad nećemo baviti predizbornim ili postizbornim kalkulacijama, niti gatanjima, ali nećemo ići s onima koji u srcu ne vole svoju zemlju, a sad imamo dovoljno iskustva takve prepoznati.

Mislite li ovdje na HDZ?

Svi takvi će se sami prepoznati. Stranku čine ljudi, a ne jedan čovjek kao što smo svi sad mogli vidjeti. Pitanje je koliko imate uopće izbora pored ovakvih stranaka. Ono što građanima mogu poručiti jest da je Most ona opcija koja se zaista bori za njihove interese. Zato ih pozivam da nam daju povjerenje, da imamo mogućnost promijeniti situaciju, a ne da svi mi uvijek budemo osuđeni na SDP ili HDZ. Ključ je u rukama građana.

Kakvi su daljnji planovi Mosta?

Otkad se Most pojavio na političkoj sceni započeo je proces razobličavanja brojnih negativnosti koje su se poput tumora proširile svim dijelovima države i društva. Konačno se razotkrio model po kojemu je oblikovana naša država i po kojemu funkcionira hrvatska politika, a kojega obilježava klijentelizam, pogodovanje različitim privatnim interesima nauštrb javnog interesa, zanemarivanje dobrobiti naroda i nepostojanje sustavnih politika. U tom procesu razotkrili su se i tvorci takvog modela države kao i njihovi nasljednici. Želimo pokazati da postoje i drukčiji društveni i politički modeli koji uključuju brigu za javni interes i dobrobit naroda. To podrazumijeva i osmišljavanje konkretnih politika. Na tome u Mostu trenutno radimo u suradnji sa stručnjacima i profesionalcima svih struka i vrsta kao i sa svim ljudima dobre volje. Želimo pokazati konstruktivnost, najbolji primjer je model otkupa INA-e bez prodaje dionica HEP-a na kojem je radio cijeli tim stručnjaka na čelu s našim Antom Čikotićem. Konkretni prijedlozi i rad. Ciljevi našeg djelovanja bit će demokratizacija političkog sustava, modernizacija uprave, modernizacija obrazovanja i uspostavljanje održivog gospodarskog sustava u zemlji. Svoje planove Most će predstaviti već početkom ove jeseni i oni će biti konkretni s jasno određenim rokovima u kojima se mogu ostvariti.

/ Kategorija: Udarno / Autor: MOST / Komentari isključeni za Petrov: Pojavom Mosta razotrkiven je model po kojem funkcionira hrvatska politika