PRIMJEDBE MOSTA NA ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

MINISTAR TOLUŠIĆ IZBJEGAO ODGOVORITI NA PITANJA I PROTUARGUMENTE

Zagreb, 31. siječnja 2018. – U Hrvatskom saboru danas se raspravljalo o prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista govorio je Tomislav Panenić, a aktivno su u raspravi sudjelovali i ostali zastupnici.

„Ovo je Zakon na kojeg se svaki put gleda s očekivanjem da će se napokon napraviti agrarna reforma po mjeri seljaka. Mi tražimo da svatko bude gospodar na svome, ne želimo plaćati tuđe račune, ne želimo da nas miješaju u neku politiku interesnih sfera. Iako se
poljoprivrednici suočavaju s teškoćama današnjice i sutrašnjice, oni još uvijek sanjaju i vjeruju da će zaista jednom svi pred zakonima i pred državom biti isti. Jedino što žele je raditi i od svojega rada pristojno živjeti“, istaknuo je u svom izlaganju Tomislav Panenić,
predsjednik Odbora za poljoprivredu.

Ključne primjedbe Mosta na ovakav prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu su:

1) Ovaj Zakon ne donosi reformu zemljišne politike u RH, on je samo nastavak slijeda svih dosadašnjih zakona. Riječ je o navodnoj decentralizaciji gdje lokalne samouprave upravljaju u interesu vladajuće većine.

2) Koje su posljedice donošenja dosadašnjih 17 zakona? Što je rađeno i koji su učinci? Točno se zna koliko dugo su dvije najveće stranke upravljale zemljom. Imamo zapušteno poljoprivredno zemljište na 750.000ha.

3) Kome je ovaj Zakon namijenjen? U čl. 36 treba stajati da je namijenjen onima kojima je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja, to bi trebalo izričito pisati.

4) Ovim Zakonom nije definirano koga se potiče. Ministar se zaklinje u obiteljska poljoprivredna gospodarstva i diže ih na pijedestal izradom posebnog Zakona o OPG-u.  Ako je tako, onda dolazimo u kategoriju brisanja mikro i malih poduzetnika, a situacija nije takva. 46% poticaja nose gospodarstva veća od 1.500 ha (čine manje od
1,5% upisanih poljoprivrednih gospodarstava).

5) Ministar Tolušić izjavljuje da će inspekcija raditi svoj posao. To je neutemeljeno jer inspekcija nema te kapacitete. U kojem roku ona to može urediti? Vrlo važno je kome će inspekcija podnijeti zahtjev za uređenjem zemljišta? Državi? Pa, državno zemljište je najviše zapušteno.

6) Ovaj Zakon ima za posljedicu povećanje troškova poljoprivrednim proizvođačima! U Hrvatskoj je oko 154.000 PG. Prosječno PG ima 7,3 ha raspoređeno u 8 parcela. To čini 1.333.000 poljoprivrednih parcela (arkod). Pomnoženo s prosječnom cijenom uzorka 300 kn, to je trošak od 400 milijuna kuna za poljoprivredne proizvođače iz
svojih dohodaka! To je strahoviti trošak za proizvođače, ovo je dodatni namet. A uz to tko će to uopće fizički napraviti? U Hrvatskoj imamo samo nekoliko ovlaštenih institucija (četiri). Ovo je pritisak laboratorija koji su znali koliki je novac u igri.

7) Hoće li već u nekom zakonu biti omogućeno da se žale. Samo hrvatski poljoprivrednici nemaju pravo na žalbu.

8) Protivimo se davanju u zakup zemljišta koje je minirano. Ovaj Zakon to predviđa. Čl. 48 – zakup se umanjuje za cijenu razminiranja, koje snosi zakupnik. Ovo je zapanjujuće. Ovdje netko u zakonskom okviru preuzima odgovornost za moguće tragične posljedice.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izbjegao je odgovoriti na postavljena pitanja i argumente protivne ovom prijedlogu te je napustio Sabornicu prije najavljenog završnog izlaganja.

Most nezavisnih lista