POSTUPAK IZBORA GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA MORA BITI TRANSPARENTAN I DOSTOJAN FUNKCIJE

Zagreb, 20. travnja 2018. – Most nezavisnih lista predstavio je danas u Hrvatskom saboru Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o državno odvjetničkom vijeću. To je novi set organizacijskih zakona, koje ćemo slijedeći tjedan proslijediti u javnu raspravu. Na konferenciji za novinare na zakone su se osvrnuli predsjednik Mosta Božo Petrov i saborski zastupnik Robert Podolnjak, a stručna suradnica Mosta Maja Grubišin, koja je na zakonima radila, izložila je što je Most svojim prijedlogom zakona izmijenio u odnosu na postojeće zakone.

Petrov je istaknuo kako su danas, na dan glasovanja o Glavnom državom odvjetniku ova dva zakona posebno aktualna i da je procedura, odnosno način odabira Glavnog državnog odvjetnika ono na čemu Most inzistira.

Glavna razlika između našeg prijedloga Zakona o državno odvjetničkom vijeću i onog Vladinog, je u činjenici da mi želimo veću ulogu dati DOV-u, koje ne smije biti samo „poštanski sandučić“ u koji će se sliti prijave za Glavnog državnog odvjetnika, već treba dati stručno mišljenje o svakom kandidatu. Dakle, potenciramo stav struke, koji je izuzetno važan“, istaknuo je Petrov.

Maja Grubišin objasnila je da se nacrtom Zakona o državnom odvjetništvu razrađuje postupak imenovanja i razrješenju Glavnog državnog odvjetništva.

„Izuzetno je važno da se Glavni državni odvjetnik bira na transparentan način uvažavajući sve potrebne standarde objektivnosti i profesionalnost koje ta funkcija sadrži u sebi. Most predlaže da se postupak kandidiranja i imenovanja puno jasnije propiše. Uređen je kandidacijski postupak, uvedeno je „mišljenje“ Državnoodvjetničkog vijeća koje bi pratilo kandidaturu svakog kandidata. Ova mišljenja trebaju biti utemeljena na provjeri cjelokupne profesionalne karijere kandidata. Institucije ove države mogu funkcionirati transparentno, da ljudi na funkcijama preuzmu odgovornost i da svatko sam za sebe odluči želi li se istaknuti i kandidirati za čelno mjesto kao što je to Glavni državni odvjetnik ili predsjednik Vrhovnog suda.“, istaknula je Grubišin.

Maja Grubišin je ukazala na činjenicu da važeći zakon propisuje da Vlada pokreće postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika najkasnije 3 mjeseca prije isteka mandata, a ova odredba nije se poštovala prilikom izbora Glavnog državnog odvjetnika.

„Postavlja se pitanje u kojem pravcu se kreće praksa Vlade RH kada ovako važne procedure beskrupulozno krši. Iako je i ova procedura koja je propisana važećim zakonom netransparentna, ovakvom praksom i kršenjem odredbi zakona, dodatno narušavamo ugled institucije u koju građani, vidjeli smo po svim anketama, ionako puno ne vjeruju. Ovakve prakse su jako opasne i one ne smiju postojati u jednoj modernoj europskoj državi. Vraćamo se u doba klimave vladavine prava umjesto da beskompromisno branimo potpunu uspostavu vladavine prava. Most je u ovom nacrtu ZDO predložio da se postupak pokreće 6 mjeseci prije kraja mandata i na taj način dopusti dovoljno vremena da se provede kandidacijski proces koji ne dopušta da ga politika monopolizira“, pojasnila je Grubišin.

Po istom principu kao što je Most predložio u Zakonu u Državnom sudbenom vijeću i u nacrtima zakona koji se danas predstavljaju predviđeno je audio video snimanje i prijenos razgovara s kandidatima za zamjenike državnih odvjetnika. U zakonima se dodatno uređuju postupci djelovanja i Državnog odvjetništva i Državnoodvjetničkog vijeća, za koje se predviđa učinkovitije postizanje glavnih ciljeva i zadaća ove dvije institucije. Novosti se također odnose na uređenja instituta Ravnatelja državnoodvjetničke uprave te postupke izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća.

Saborski zastupnik Podolnjak naglasio je koliko je nužno pridržavati se zakonske procedure prilikom izbora kandidata na čelne funkcije u državi.

„Slučaj koji imamo s izborom Glavnog državnog odvjetnika, kada se u par dana razrješuje, predlaže i imenuje kandidat, imali smo i s predsjednikom Vrhovnog suda RH i s predsjednicom Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. To u pitanje dovodi transparentnost, povjerenje u institucije, koje i onako iznimno nisko“, naglasio je prof. Podolnjak.