HRVATSKA NE KORISTI ENERGIJU SUNCA, UVOZIMO SKUPU STRUJU I IMAMO MANJE MIKROSOLARA OD MARIBORA

Rijeka, 7. lipnja 2018. – Most NL danas je održao konferenciju za novinare u Rijeci, gdje je predstavljen Zakon o mikrosolarima. Prikazana je i video projekcija koja na jednostavan način pojašnjava kako mikrosolarima zaustaviti energetsko siromaštvo jer su financijski isplativiji i ekološki prihvatljiviji.

Govorili su predsjednik Mosta Božo Petrov, saborska zastupnica dr. sc. Ines Strenja-Linić, saborski zastupnik prof. Slaven Dobrović i autor zakona Ante Čikotić.

Božo Petrov je istaknuo kako obnovljivi izvori energije idu u prilog građanima, a Zakon o mikrosolarima jedna je od inicijativa Mostovog Pokreta ostanka.

„To je platforma kojoj je cilj konkretnim mjerama omogućiti da ljudi vide da netko o njima misli i poduzima sve ono sto je važno za svakodnevni život, kako bi se dobro osjećali i željeli ostati u svojoj zemlji. Ovo je jedna od naših mjera jer Zakon o mikrosolarima omogućava građanima da se sami opskrbljuju električnom energijom, što je za njih isplativije i učinkovitije. Film koji objašnjava kako to ostvariti, Hrvatski je sabor zabranio prikazati, kako nove tehnologije, kao ni drugačiji način razmišljanja, ne bi poremetili njihovu uobičajenu šprancu“, rekao je Petrov.

Riječanka Strenja-Linić istaknula je kako više od 60 posto hrvatskih kućanstava na energiju troši preko 10 posto svog budžeta, a Primorsko-goranska županija broji više od tisuću i pol kućanstava koja sebi ne mogu platiti grijanje, zbog čega im je Županija samo u 2016. isplatila gotovo milijun i pol kuna pomoći za nabavu drva za ogrjev.

„Taj novac se može svrsishodnije upotrijebiti na način da građani sami upravljaju svojom potrošnjom energije, a ne da trošimo na konvencionalno proizvedenu struju i skupo je uvozimo. Živimo u osunčanoj zemlji idealnoj za korištenje energije sunca, koju uopće ne iskorištavamo i imamo u cijeloj Hrvatskoj manje mikrosolara nego što ih ima jedan Maribor u Sloveniji“, rekla je Strenja-Linić.

Ante Čikotić, nekadašnji državni tajnik za energetiku, koji je napisao prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, zajedno s Matom Rebićem, bivšim pomoćnikom ministra energetike, objasnio je što se prijedlogom postiže:

„Besplatna sunčeva energija u našoj ukupnoj potrošnji energije sudjeluje sa svega 0,3 posto, a mogla bi nas ljeti hladiti, a zimi grijati. Deset posto kućanstava zimi se ne može adekvatno zagrijati jer za to nema novaca, odnosno energetski je siromašno. Mi godišnje trošimo 200 milijuna kuna na vaučere za struju socijalno ugroženima, 200 kuna po kućanstvu, i na županijska davanja za ogrjevno drvo. Novac za vaučere skuplja se s računa svih potrošača električne energije. Za poticanje obnovljivih izvora građani godišnje daju milijardu i pol kuna, no od toga nemaju baš ništa, jer se tim novcem potiče proizvodnja energije iz velikih proizvođača, od kojih krajnji potrošači nemaju ništa. Kad bi sav taj novac bio usmjeren u postavljanje mikrosolara, godišnje bi ih moglo biti postavljeno na 8.000 do 10.000 kućanstava, što znači da bi kroz tri godine riješeno bilo kompletno energetsko siromaštvo u Hrvatskoj, istaknuo je Čikotić. Investicija bi se isplatila već kroz šest do osam godina, ovisno o podneblju, a onda narednih 25 do 30 godina kućanstvima daje potpuno besplatnu energiju.

Profesor Slaven Dobrović, bivši ministar energetike, ukazao je na nedopustivo nisko korištenje energije iz solarnih naponskih sustava, od svega 0,3 posto.

„To je 14 kWh po stanovniku, a usporedbe radi, u Njemačkoj 470 kWh, u Italiji 370 kWh, u Sloveniji 133 kWh. Sramotno smo nisko, zaostajemo u transformaciji energetskog sustava, a istaknut ću i da smo se Pariškim sporazumom obvezali da ćemo za 40 posto sniziti emisije stakleničkih plinova. Ova inicijativa je veliki doprinos upravo u tom smjeru i nema razloga da se na bilo koji način onemogućava i potencira postojeće stanje koje je izrazito loše i odraz je nerada kojim se zadržava status quo“, istaknuo je prof. Dobrović.