IMAMO KONKRETNE ZAKONSKE PRIJEDLOGE ZA DALMATINSKU ZAGORU I OTOKE

PRIMJEĆUJEMO DA JE KLASIČNA POLITIKA NEČINJENJA ZAMIJENJENA POLITIKOM DONOŠENJA ZAKONA S ODGODNIM UČINKOM

Sinj, 1. kolovoza 2018. god. – Saborski zastupnici Mosta nezavisnih lista danas su u Sinju održali konferenciju za medije na kojoj su ocijenili da je Vlada RH u raskoraku između onoga što predviđa u nacrtima konačnih prijedloga zakona o potpomogunutim, brdsko-planinskim područjima te o otocima i specifičnih potreba ovih područja.

Nikola Grmoja uvodno je sažeo da je očiti fokus ove Vlade održavanje deklaratorne zainteresiranosti središnje države za većinu specifičnih problema, jer bi stvarna zainteresiranost sasvim sigurno rezultirala jasnim i konkretnim rješenjima na kakvima će Most inzistirati, te dodao da je prijedlozima svih navedenih zakona zajedničko to da se njima odlaže konkretno rješenje do donošenja podzakonskih propisa, planova, programa i sl.

Zakon o potpomognutim područjima donosi nam 85 milijuna kuna godišnje za 264 grada i općine koje su stekle status potpomognutih područja – ili 320 tisuća po JLS – za zapošljavanje, za porezne olakšice, za stambeno zbrinjavanje – u prosjeku tim iznosom možete pomoći jednoj obitelji godišnje – za 100 godina, 100 obitelji – istaknuo je Tomislav Panenić.

Zakon o brdsko-planinskom području donesen je 2002. g. i mijenjao se je čak 7 puta. Svaka promjena uzrokovala je smanjenje lokalnih proračuna i gubljenje određenih beneficija, što pokazuje analiza ostvarenja prihoda od poreza na dohodak i tekućih pomoći.

„Temeljni Zakon koji bi trebao redefinirati obuhvat brdsko-planinskog područja što je jedno od osnovnih pitanja koje je potrebno urediti, unutar sebe ne definira koje sve jedinice lokalne
samouprave ulaze u sastav brdsko-planinskog područja. To se prepušta Vladi RH da donese Odluku u roku 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Na kraju se može zaključiti da u trenutku usvajanja Zakona neće biti poznato na koga se ovaj zakon odnosi, a ni koje beneficije donosi iako kreira život preko 200 000 najugroženijih stanovnika Hrvatske od Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara, Zagorja, Slavonije. Osim toga, Zakon nije jasno definirao Program razvoja brdsko-planinskog područja već je sve navedeno izrazito paušalno.“ – istaknuo je Ante Pranić. Posebno je upozorio da je iz nacrta konačnog prijedloga Zakona izostavljena „Planinska iskaznica“ koja je razmatrana kao mjera za razvoj brdsko-planinskih područja s ciljem određenih fiskalnih rasterećenja i beneficija za gospodarstvo i stanovništvo.

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o otocima ne obvezuje Ministarstvo u donošenju Programa mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostatci koji proizlaze iz specifičnog položaja otoka. Umjesto navođenja konkretnih razvojnih pokazatelja za otoke stoji kako će točne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja propisati ministar pravilnikom. Uspostavlja se otočno vijeće, dok broj članova vijeća opet propisuje ministar pravilnikom. Nesređene zemljišne knjige koče razvoj otoka i tako ova Vlada opet ne riješava problem nego ga prenosi nekoj drugoj Vladi na rješavanje predviđajući donošenje Državnog programa sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima u roku od dvije godine. Za ubuduće je ostavljeno i donošenja Nacionalnog plan razvoja otoka koji će donijeti Vlada Republike Hrvatske u roku od 12 mjeseci od dana donošenja Nacionalne razvojne strategije. Kada se predviđa donošenje Nacionalne razvojne strategije nije ni rečeno. – istaknula je Sonja Čikotić. Te naglasila: „MOST predlaže rješenja kojima bi se već sada pomoglo otočanima, uvođenje modela kružnog gospodarstva koji smo uveli kroz izmjenjeni plan gospodarenjem otpadom, osiguranje samoodrživosti energentima otočana i otočkih javnih usluga kroz primjenu Zakona o samoopskrbi (mikrosolarima) i digitalizacija javnih usluga. Kroz novu financijsku perspektivu Most nezavisnih lista zalagat će se za poseban program dostupan samo otocima, upravo zbog brojnih izazova s kojima se otočani susreću,
druge zemlje članice EU-a iskoristile su to i u ranijim financijskim razdobljima“.

Detektirajući specifične probleme Sinja i Dalmatinske zagore te nerazvijenih i brdsko – planinskih područja Miro Bulj završno je istaknuo kako Vlada svih ovih godina jedino što radi je posjećivanje manifestacija, tako posjećuju i Alku gdje iz godine u godinu obećaju primjerice brzu cestu, međutim, nakon njihovog dolaska ostaju samo troškovi koje time stvore. Vlada gura zakone koji su samo PR, a u stvarnosti pored onoga na što kontinuirano upozoravam gase primjerice sud u Sinju i policijsku postaju te rade protiv interesa naroda ovog kraja, a jedino što guraju su štetni projekti. Napominjem da je ova Vlada proglasila Sinjski i Drniški kraj razvijenim područjem dok iz njega stanovništvo nepovratno iseljava. Konačno, Vlada ne definira ono najbitnije za ove zaboravljene krajeve, da ljudi dolaze i ulažu u ove krajeve.