MOST: TRAŽIMO TEMATSKU SJEDNICU ZA JAKUŠEVAC, KAREPOVAC, MARIŠĆINU I PIŠKORNICU JER JE ZBOG POGREŠNOG ZBRINJAVANJA OTPADA UGROŽENO ZDRAVLJE GRAĐANA

Rijeka, 5. rujna 2018. – Na današnjoj konferenciji za novinare ispred Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, Mostovci su ukazali koliko je na ovom mjestu loše riješeno zbrinjavanje otpada, a zbog neugodnog mirisa plinova ispaštaju građani. Govorili su Josip Katalinić, bivši saborski zastupnik Mosta, od početka angažiran protiv Marišćine, saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović, bivši ministar energetike i zaštite okoliša, saborska zastupnica dr.sc. Ines Strenja Linić, te gradska vijećnica Mosta u Rijeci Petra Mandić.

Katalinić je kao mještanin Marčelja  u Općina Viškovo istaknuo kako stanovnici direktno osjećaju posljedice loše političke odluke i propalog političkog projekta ŽCGO Marišćina.

„Nezadovoljstvo mještana ponovo je kulminirao prošlu subotu kada je Udruga Krizni eko stožer Marišćina organizirala jednodnevnu blokadu Marišćine. Na blokadi smo upozorili da već sedmo ljeto živimo u uvjetima nesnosnog smrada koji se ovu godinu još i pojačao. Prije šest godina su nas lokalni političari, Komadina, Obersnel, Petrc, Udović, uvjeravali da će sve biti sjajno kada se izgradi centar za gospodarenje otpadom. Nakon dvije godine rada centra, ne da nije sjajno nego se situacija još i pogoršala. Iako je problema sa centrom puno, zbog zdravlja naših mještana, treba hitno riješiti problem otrova koji se šire sa smradom deponijskih plinova. Za problem neprikladnog odlaganja biorazgradivog otpada postoji samo jedno ispravno rješenje. EU direktive, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Plan gospodarenja otpadom i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom vrlo su jasne na koji način treba gospodariti biorazgradivim otpadom. Lokalna vlast to uporno ignorira a sve na štetu nas građana PGŽ-a“, rekao je Katalinić.

Dobrović je naglasio da je CGO Marišćina eklatantni primjer antirješenja za otpad, jer umjesto da iskoriste vrijedna svojstva i potencijal za podizanje stupnja održivosti ovoga kraja, otpadne tvari se uništavaju na skup, nedjelotvoran i štetan način.

„Ovo nije novost. Već dugo to ponavljamo, a najgore od svega je da su odgovorni u komunalcu, gradu i županiji o ovome bili detaljno upozoravani, podučavani i informirani. Bilo je vremena za reviziju i popravak sustava, no odlučilo se za nastavak ove pogubne politike. Najgore od svega je da se ta loša politika i odluka nastavlja, te su slični stručnjaci odbacili ideju o odvojenom prikupljanju biootpada. I potkrijepili to stručnim elaboratom, jednim u nizu onih koje je dovelo do ovog smrada što stvara prilično vjeran dojam stvarne kvalitete rješenja“, istaknuo je prof. Dobrović.

Ponovio je kako je rješenje u centru za ponovnu upotrebu, cjelovit sustav za odvojeno prikupljanje zajedno s nužnom infrastrukturom, što obavezno uključuje sortirnice i kompostišta.

„Samo tako možemo papir i karton vratiti u industriju papira, a i ostale otpadne tvari gdje se mogu ponovno koristiti. Otpadna plastika otvara silan prostor za rast zelenog gospodarstva. Cijena pojedinih polimera vrlo je visoka što otvara veliku mogućnost dorade otpadnog materijala i pripreme na tržište reciklata. Naši obrtnici, plastičari uvoze tisuće tone plastičnog reciklata iz Njemačke i Austrije, a mi bi ga po autorima CGO koncepta trebali pretvarati u gorivo iz otpada. Na kraju, ministru Ćoriću bih preporučio da se izravno upozna s ambijentom koji stvara ovako snažnu subjektivna ocjenu i odlučnost da se prosvjeduje na ulici. Sigurno mu neće biti potrebno tražiti druge, objektivne pokazatelje kako on ističe“, zaključio je Dobrović.

Petra Mandić se osvrnula na nedopustive odredbe koje praktički sprječavaju odvojeno prikupljanje biootpada i kompostiranje, a u konačnici su uzrok smrada na Marišćini koji je već postao problem ugroženosti građana i njihovog zdravlja.

„Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom članak 2. stavak 2. jasno je propisano da je svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada, između ostalog, osiguranje mogućnosti korištenja javne usluge kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udio biorazgradivog komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu, a na način da se biorazgradivi i reciklabilni otpad prikupljaju odvojeno od miješanog otpada. Zbog navedenog Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom  u članku 6.  propisuje da davatelj javne usluge mora osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada. To Grad Rijeka i Općina Viškovo nisu osigurali, dapače i dan danas se opiru tome! Zbog tog njihovog stava se sav biootpad vozi na Marišćinu, zbog toga nam svima smrdi i zato nam je ugroženo zdravlje!“, rekla je Mandić.

Dr. sc. Ines Strenja Linić zaključno je najavila kako će kao predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku tražiti tematsku sjednicu u Hrvatskom saboru na kojoj će se raspraviti pitanje ugroženosti zdravlja i kvalitete života stanovnika zbog neodgovarajućeg gospodarenja otpadom koje se i dalje provodi u velikim gradovima.

„Obuhvatit ćemo i zagrebački Jakuševac, splitski Karepovac i riječku Marišćinu i Piškornicu, te raspraviti utječe li nesnosni smrad na zdravlje ljudi, njihove svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života. Pozvat ćemo i ministra zdravstva i ministra zaštite okoliša i energetike, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poslušati glas građana kako bi pokušali utvrditi ugrožava li se zdravlje ljudi. Budući lokalni politički moćnici ne reagiraju, potrebno je ovaj problem rasvijetliti na nacionalnoj razini“, rekla je Strenja Linić.