AKO PLANIRATE UVESTI RED U GODINE NEREDA JEDNE OPCIJE I NJIHOVIH PARTNERA ONDA VAM PRVO KAŽU DA JE SVE POLITIČKI MONTIRANO

(Izvor: gradonacelnik.hr  http://www.gradonacelnik.hr/vijesti/povecali-smo-efikasnost-i-prihode-grada-investiramo-u-projekte-a-privukli-smo-i-investitore-koji-ce-otvoriti-na-desetke-novih-radnih-mjesta )

INTERVJU Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca

POVEĆALI SMO EFIKASNOST I PRIHODE GRADA, INVESTIRAMO U PROJEKTE, A PRIVUKLI SMO I INVESTITORE KOJI ĆE OTVORITI NA DESETKE NOVIH RADNIH MJESTA

Meni je bitna kvaliteta rada zaposlenih, što dokazuje i činjenica da u gradskoj upravi i dalje radi dugogodišnji tajnik vrgoračkog HDZ-a koji je čak i napredovao u platnom razredu. Ljude dijelim po radu i efektu rada, a ne po stranačkim bojama. Glavni parametar ocjenjivanja je rad i rezultati rada. Oni koji se ne pridržavaju radnih zadataka i nesavjesno se odnose prema radnom vremenu u gradskoj upravi, nekoj gradskoj ustanovi ili trgovačkom društvu mogu otići samovoljno ili će biti proglašeni viškom, poručuje gradonačelnik Vrgorca

Otkaz djelatniku gradske uprave u Vrgorcu, čiji je jedini posao bio organiziranje jednog nogometnog turnira godišnje, u Hrvatskoj je postao nacionalna vijest jer su otkazi u javnoj upravi, baš kao i stimuliranje i nagrađivanje sposobnih i izvrsnih, kod nas gotovo nepoznat pojam. Ante Pranić, jedan od najmlađih i najenergičnijih gradonačelnika u zemlji, ujedno je i jedan od rijetkih koji je, nakon što je riješio naslijeđeni kaos i dugove, uveo sustav stimulacija i destimulacija i tako podigao efikasnost gradske uprave. Kako stvari danas funkcioniraju u Gradu Vrgorcu i kojim projektima Pranić i njegov tim rade na oživljavanju vrgoračkog kraja i spriječavanju iseljavanja, ispričao je u intervjuu za gradonačelnik.hr.

G. Pranić, ovih ste dana bili u centru medijske pažnje zbog otkaza jednom djelatniku gradske uprave, što je izazvalo odobravanje velikog dijela javnosti, ali s druge strane i kritike i optužbe da je riječ o politički motiviranom otkazu. O čemu je riječ i je li to sada završen slučaj?

– Riječ je o otkazivanju jednog radnog mjesta u jednoj gradskoj ustanovi zbog financijskih ušteda i nove reorganizacije. Naime, gradska ustanova koja se bavi upravljanjem gradske dvorane imala je zaposlenika koji se vodio kao koordinator za šport. U deset godina rada, djelatnik nas je koštao 728.875 kn, a trebao je organizirati samo jednom godišnje malonogometni turnir mjesnih odbora koji traje 15 dana uoči Dana Grada. Nije imao ni ured ni radne stolice. Kada sam pitao ravnatelja ustanove o tom radnom mjestu, shvatili smo da je postojanje tog mjesta zapravo neopravdano. Godinu dana smo čekali prilagodbu dotičnog radnika na naš odnos prema radu, ali više je bio u kafićima nego u gradskoj dvorani. U 2017. godini turnir nije uopće održan i to nam je bio znak i dodatan poticaj da u novoj sistematizaciji i ustroju navedeno radno mjesto proglasimo viškom. Bivši nas je djelatnik tužio, no mi smo na sudu dobili radni spor. Isti taj djelatnik bio je vijećnik koji je podržavao HDZ-ovu većinu u Gradskom vijeću. Zbog toga je vjerojatno mogao raditi što ga je volja, tj. ne raditi ništa tijekom cijele godine, a primati solidnu plaću.

Ako planirate uvesti red u godine nereda jedne opcije i njihovih partnera onda vam prvo kažu da je sve politički montirano. Politički montiran je proces odlaska mladih iz Hrvatske baš zbog nesposobnosti ljudi koji danas najviše pričaju o političkim procesima. Meni je bitna kvaliteta rada zaposlenih, što mogu dokazati činjenicom da u gradskoj upravi i dalje radi dugogodišnji tajnik vrgoračkog HDZ-a i nemam ni jednu zamjerku na njegov rad. Dapače, čak je u platnom razredu napredovao. Ljude dijelim po radu i efektu rada, a ne po stranačkim bojama. Glavni parametar ocjenjivanja je rad i rezultati rada. Oni koji se ne pridržavaju radnih zadataka i nesavjesno se odnose prema radnom vremenu u gradskoj upravi, nekoj gradskoj ustanovi ili trgovačkom društvu mogu otići samovoljno ili će biti proglašeni viškom.

Jeste li uveli red u nered koji ste, kako kažete, zatekli u gradskoj upravi? Radi li se sad kako treba, jeste li zadovoljni?

– Dočekao nas je totalni kaos u organizaciji službi gradske uprave. Mali smo grad od 6500 stanovnika koji je imao 20 zaposlenih u upravi, službenog vozača gradonačelnika pa čak i profesionalnog savjetnika gradonačelnika. Imali smo čak 4 upravna odijela. U prvom radnom tjednu dali smo prijedlog Gradskom vijeću za uvođenje jedinstvenog upravnog odijela. Smanjen je broj službenika za 25% sustavom otpremnina za sve one ljude koji se nisu mogli prilagoditi našim radnim zadacima i kriterijima rada. Službenog vozača više nema. Shvatili su svi da nema šale i da se treba raditi. Čak 18 mjeseci smo svi bili na minimalcu jer je to bilo jedino financijski održivo stanje zbog mnogih naslijeđenih dugova iz prošlih vremena i neodrživog modela financiranja. Odmah prvog dana uvedena je elektronska evidencija radnog vremena s video nadzorom. Prešli smo na internet bankarstvo, zamislite, 2017. godine. Digitalizirali smo određene radne procese i puno bolje iskoristili radni potencijal djelatnika koji su ostali u upravi sustavom jasnih zadataka i jasnih očekivanja. Određeni djelatnici su prošli edukacije iz svojih područja. Podignuta je razina odgovornosti.

Osim Daria Hrebaka u Bjelovaru, jedini ste gradonačelnik koji je u gradsku upravu uveo sustav stimulacija i destimulacija. Kako to funkcionira u praksi?

– Ocjenjivanje i nagrađivanje službenika je zakonska obaveza koja se praktički u nijednoj lokalnoj samoupravi nije provodila. Pravni temelj je postavljen, ali provedba je zapela na lokalnoj razini.

Mi nismo željeli nastaviti motivirati nerad i letargiju u radu gradske uprave, nego upravo suprotno, htjeli smo napraviti razliku između službenika koji obavljaju svoj posao kvalitetno i ažurno i službenika koji samo čekaju da im prođe radno vrijeme.

Ocjenjivanje se provodi početkom godine za prethodnu, a ocjenjuje se stručnost, kreativnost i samostalnost, inicijativnost, kvaliteta obavljenog posla, poštivanje rokova, odnos prema suradnicima i strankama te timski rad.

Službenici koji se pokažu kao odlični radnici biti će nagrađeni, dok službenici koji pokažu nezadovoljavajuće radne navike bit će prebačeni na drugo radno mjesto, a ako se i tu pokažu kao nezadovoljavajući, pri sljedećem ocjenjivanju prestaje im služba po sili zakona – odnosno automatski otkaz.

Kriteriji koji definiraju što je to odličan i natprosječan rad te na koji način će takav rad biti nagrađen, bit će definirani u “Pravilniku o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata i načina isplate dodatka za uspješnost na radu”. Pravilnik će biti predstavljen na sljedećem redovnom Gradskom vijeću i s njim smo onda sve pripremili za prvo ocjenjivanje službenika Jedinstvenog upravnog odjela Grada Vrgorca, koje će se provesti u zakonski najranijem terminu, odnosno u siječnju 2019.godine, a u Proračunu za 2019.godinu bit će predviđen Fond za nagrađene.

Osim stručnih kriterija ocjenjivanja koje provodi pročelnik, omogućili smo i građanima da izraze svoje mišljenje o svakom službeniku i namješteniku, kao i o direktorima gradskih poduzeća i ravnateljima gradskih ustanova. Te obrasce ocjenjivanja ne možemo iskoristiti za utvrđivanje ukupne ocjene, posebno ako su anonimne, ali puno pomažu pročelniku kod rješavanja problema u odnosima službenika prema građanima.

Kakvi su efekti ovih mjera, jeste li sada zadovoljni stupnjem efikasnosti i rezultatima?

– Podignuta je efikasnost rada svih zaposlenika i vraćena je odgovornost prema radnim zadacima koje prije baš i nije bilo. Inače, čim se smanji broj ljudi u sustavu onda više nema skrivanja čovjeka iza čovjeka. Posao se treba obaviti. Osobno sam zadovoljan radom gradske uprave u Vrgorcu iako uvijek tražimo još više. Uvijek mislim da možemo i još brže. Mnoge temeljne akte smo trebali donijeti ili uskladiti jer nas je dočekao pravni kaos. Izrađujemo puno projekata, mijenjamo prostorno-plansku dokumentaciju, rješavamo imovinsko-pravne odnose i gradimo, a najčešće uz osigurana bespovratna sredstva, što zahtijeva dodatnu pažnju i administrativne poslove. Ipak, uvijek težim više. Od zadnjih lokalnih izbora u 2017. godini, imali smo čak 17 gradskih vijeća. Više nema papirnatih akata, sve je digitalizirano, a svaki gradski vijećnik je dobio prijenosno računalo i internet paket.

Što je sa plaćama u gradskoj upravi, planirate li ih povećavati nakon što ste ih u samom startu svog mandata gotovo prepolovili?

– U prvih 18 mjeseci našeg rada plaće su bile na minimalcu jer su nas dočekali milijunski dugovi i neodrživ sustav prihoda i rashoda. U 2018. godini plaće smo povećali, ali i dalje su manje od razine plaća koje smo zatekli prilikom primopredaje. Zadovoljan sam efektom rada ljudi. Povećali smo vlastite prihode boljom naplatom i uvođenjem reda pa mislim da ćemo i sljedeće godine povećavati plaće. Cilj su nam zadovoljni djelatnici, a samo zadovoljni djelatnici mogu davati svoj maksimum.

Kada ste preuzeli gradonačelničku dužnost u Vrgorcu Grad je bio u velikim problemima i dugovima, no još prošle godine ste se pohvalili da ste povećali prihode, stabilizirali financije i doveli ih u plus. Na koji način ste to napravili i kakva je situacija danas?

– Odmah nakon primopredaje trenutno smo smanjili rashode za plaće kao jedinu moguću vatrogasnu mjeru preživljavanja. Također, smanjeni su rashodi za održavanje. Na svemu štedimo, npr. vijećnička naknada iznosi 1 kn, a političkim strankama za rad također dajemo simbolične iznose. Sav višak prihoda usmjerili smo na financiranje projektnih dokumentacija. Prilikom primopredaje dužnosti imali smo samo jednu projektnu dokumentaciju, koja se usto nije mogla prijaviti na bespovratna sredstva. Sada uspješno koristimo bespovratna sredstva i gradimo bespovratnim novcima, a ne vlastitim. Postavili smo gradsku imovinu u funkciju, a godinama prije stajala je kao mrtvo slovo na papiru zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Naplatili smo naknadu za korištenje infrastrukture od HT-a, povećali prihod od komunalne naknade i uveli red u izdavanje mnogih gradskih rješenja koja donose novac u gradsku blagajnu.

Što je s projektima, što se trenutno radi u Vrgorcu i što smatrate najvažnijim?

– Zbilja ih ima jako puno. Trenutno provodimo projekt energetske obnove gradskog vrtića, izgradnju dječjeg igrališta i gradnju novog područnog vrtića. To su projekti vrijedni oko 4 milijuna kuna, a imamo osigurano oko 2.5 milijuna bespovratno. Provodimo gradnju jedne gradske ulice u vrijednosti od milijun kuna, što je sve financirano bespovratnim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja. Ove godine smo otvorili novi Poduzetnički centar vrijedan 1.5 milijuna kuna, a konačno je pušten u funkciju pročistač otpadnih voda i sustav kanalizacije na kojem smo imali velike naslijeđene probleme, ali smo ulaganjem preko 10 milijuna kuna konačno dovršili sustav i pustili ga u rad. Ovaj tjedan apliciramo s tri velika projekta na bespovratna sredstva. Riječ je o energetskoj obnovi gradske dvorane, unutrašnjoj rekonstrukciji dječjeg vrtića i gradnji jednog sportsko-rekreacijskog centra.

Tu svakako treba istaknuiti i projekt ‘Zaželi’ preko kojega smo zaposlili 30 žena za pomoć starijim i nemoćnim sugrađanima, njih preko 170, koji su na ovaj način dobili dnevnu pomoć u kućanstvu i higijenske potrepštine. Projekt je vrijedan pet milijuna kuna, i sto posto je sufinanciran iz EU fondova.

Ispucali smo kvotu prijava na ime Grada pa sada prijavljujemo projekte preko gradskih ustanova koje su proračunski korisnici. Jako puno vremena ulažemo u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i projektiranje obnove kulturne i prirodne baštine, kao podrške daljnjem razvoju ruralnog turizma koji rapidno raste u Zagori.

Koji su tu ključni projekti?

– Trenutno su nam gotovi projekti obnove gradskog parka koji je jedan od rijetkih parkova u Dalmaciji građenih po nacrtima iz vremena Austro-ugarske, a da su sačuvani u izvornom obliku, rodne kule Tina Ujevića i sklopa starih kamenih kuća u strogom centru grada koje želimo pretvoriti u centar za posjetitelje. Otkupili smo jednu staru kulu s oznakom kulturnog dobra iz vremena turske vlasti, a na sljedećem Gradskom vijeću planiramo kupiti i restoran koji je nekada bio gastronomska ikona grada u skopu rodne kule Tina Ujevića. Namjera nam je obnoviti kulturnu baštinu u centru gradu i time dati novu vizuru Vrgorca, a uz podizanje gastronomije i očuvanost prirode, pretvorit ćemo Vrgorac u primamljiv gradić za turiste udaljen od Makarskog primorja samo 30-ak kilometara. Uveli smo LED rasvjetu u sam Vrgorac, a uskoro ćemo i u sva naselja. Dobili smo bespovratna sredstva za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, a žurimo i s projektima za zaštitu prirode.

Ove ste godine utrostručili izdvajanja za poljoprivrednike i otvorili Poduzetnički centar. Kakvi su efekti na lokalno gospodarstvo, pomiču li se stvari nabolje?

 U staroj zgradi Općine, gdje su bile smještene političke stranke, otvorili smo Poduzetnički centar. Riječ je o investiciji rekonstrukcije i opremanja vrijedne 1.5 milijuna kuna, od čega smo 400.000 kn dobili bespovratno. Proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, projektiranje, ishođenje dozvola, apliciranje prema bespovratnim sredstvima, građenje, preseljenje političkih stranaka i otvaranje, napravili smo u 20 mjeseci. U tim prostorijama se nalazi naše trgovačko društvo Poduzetnički centar koje pomaže OPG-ovima, obrtnicima i poduzetnicima, upravlja i s potencijalom Gospodarske zone Ravča, a za Grad i aplicira i provodi projekte u kojima smo osigurali bespovratna sredstva. Zaista rade vrhunski. To je mlada ekipa okupljena prije svega 20-ak mjeseci, a u prvih 24 sata ove godine prijavili su 102 projekta naših OPG-ova za bespovratnih 15. 000 eura. Postali su uspješni radeći za grad Vrgorac pa ih sada koriste i druge susjedne jedinice lokalne samouprave. Upravo provode proces inkubacije 6 kompletno opremljenih uredskih jedinica u sastavu zgrade Poduzetničkog centra koje nudimo poduzetnicima početnicima 18 mjeseci za mjesečni najam od 100 kn.

Naš kraj je poljopivredni kraj koji ima 650 OPG-ova. Makismalno se trudimo pomoći poljoprivrednicima. Ove godine smo sufinancirali nabavu 300.000 sadnica jagode, sufinanciramo izradu zemljišne knjige poljoprivredno najrazvijenijeg dijela Vrgorca, naš tim iz Poduzetničkog centra pomože OPG-ovima aplicirati za bespovratna sredstva. Ove godine smo krenuli u petogodišnji znanstveni projekt s Agronomskim fakultetom iz Zagreba za zaštitu dvije autohtone sorte vinove loze. U našem kraju ima oko 4.1 milijuna trsova vinove loze. Želimo povećati broj etiketiranih vinara kao dodatnu ponudu razvoja ruralnog turizma putem vinskih staza, a pri tome ipak želimo staviti naglasak na naše dvije autohtone sorte koje daju vrhunska vina. Najveći projekt za razvoj poljoprivede je Agrocentar. Napravili smo idejno rješenje i na jesen predstavljamo projekt poljoprivrednicima kako bi se i oni mogli uključiti. Cilj Agrocentra jest olakšati proizvodnju i čuvanje gotovih proizvoda, a drugi dio zgrade će se prilagoditi u znanstvene, edukacijske i poduzetničke svrhe. U prizemlju zgrade planiran je smještaj 5 proizvodno-skladišnih prostora različite veličine namijenjenih čuvanju poljoprivrednih proizvoda u kontroliranim uvjetima. Drugi dio građevine funkcionalno je podijeljen u dva dijela, od kojih je jedan kemijsko-tehnološki, dok je drugi dio poduzetničko-edukacijskog karaktera. Predviđen je kemijski laboratorij kao znanstvena i ekološka podrška poljoprivrednicima, ali i nastavna baza studenata i zaposlenika Agronomskog fakulteta i drugih poljoprivrednih instituta s kojim imamo i želimo razvijati dodatnu programsku suradnju.

Kako stojite s investicijama, na koji način i kojim mjerama privlačite investitore i koliko ste uspješni u tome?

– Po to pitanju smo izrazito zadovoljni. Kada smo preuzeli funkciju prije dvije godine imali smo izrazito lošu situaciju u Gospodarskoj zoni Ravča. Izmijenili smo kompletnu temeljnu dokumentaciju, detaljne planove uređenja i investirali preko 5 milijuna kuna za dovršetak prve faze. Našu odlučnost, brzinu i susretljivost prepoznali su investitori. Sada imamo rasprodanu Gospodarsku zonu u kojoj čak devet investitora projektira te izvodi preko 150 milijuna kuna investicija. U planu je otvaranje oko 100 novih radnih mjesta u budućem razdoblju, a razvoj Gospodarske zone Ravča vezat ćemo za razvoj luke Ploče jer su međusobno vezane autocestom A1 dužine 20 km-a. Spremili smo i projekt komunalnog opremanja u drugoj fazi vrijedan 15 milijuna kuna koji bi otvorio novih 10 ha. Žao mi je što je na razini cijele Hrvatske za gradnju zona namjenjeno samo 70 milijuna kuna.

Solarna elektrana o kojoj ste govorili?

– Riječ je o solarnom sustavu koji bi smanjio utjecaj troška električne energije potrebne za crpljenje pitke na cijenu vode, a to utječe na smanjenje cijene vode prema krajnim korisnicima i stvara dugoročno održivi model koji nije ovisan o električnoj energiji. Naime, na našem vodoopskrbnom području površine preko 320 km2 nalazi se samo cca 3.300 korisnika usluga javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, dok je ukupna duljina vodovodne mreže 250 km, što iziskuje ogromne napore za održavanje. Uslijed ogromnih visinskih razlika vodoopskrbni sustav sastoji od čak 18 crpnih stanica, te takva konfiguracija terena uzrokuje ogromne izdatke za električnu energiju u iznosu preko 1.7 milijuna kn godišnje za manje od 400.000 m3 fakturirane vode. Uz sve navedeno, dodatni problem predstavlja nadolazeće poskupljenje električne energije koje utječe na cijenu vode krajnim korisnicima.

Kao najbrže i najisplativije rješenje navedenog problema vidimo prelazak na napajanje crpki u crpnim stanicama preko fotonaponskih panela. Osnovna ideja i funkcija sustava je da u najvećoj mogućoj mjeri eliminira trošenje električne energije za pogon crpki u periodu kada je to najpotrebnije – tijekom dana, sve za najmanju moguću investiciju.

Ovakav sustav bio bi jedan od rijetkih u Hrvatskoj za napajanje vodoopskrbnog sustava pomoću FN panela. To bi potencijalno moglo otvoriti niz rješenja za druge vodovode koji imaju dovoljne količine insolacije, a imaju velike troškove električne energije. Sve to uzrokuje dugoročno smanjenje cijene vode. Krećemo sa studijom isplativosti, a nastojat ćemo prvi pilot projekt za 3000 stanovnika napraviti u 2019.godini. Ako pilot projekt dokaže funkcionalnost, ugradit ćemo sustave na sve objekte za koje studija pokaže da je isplativo. Projekt je vrijedan oko 500. 000 kn, a rezultirao bi godišnjom uštedom od 140. 000 kn.

Koliko ste efikasni u korištenju EU fondova, što kažu brojke?

– Ove godine Odlukama nam je dodijeljeno za sada 15.7 milijuna kuna, čekamo rezultate za 1.5 milijun, a u ovih par dana prijavljujemo nove projekta ukupne vrijednosti preko 10 milijuna kuna.

Započeli ste proces digitalizacije gradske uprave, u kojoj je on fazi i kada očekujete da ćete imati potpuno digitalizirani grad?

– Digitalizirali smo u potpunosti rad gradskog vijeća. To nam je omogućilo smanjenje rashoda i brže sazivanje sjednica bez papira. U gradskoj upravi digitalizirali smo određene procese izdavanja rješenja, ali još nisam zadovoljan dok god ima papira s kojim moramo raditi. Trenutno uvodimo proces digitalnog upravljanja prostorom i komunalnom infrastrukturom. Želja nam je digitalizirati sve procese, a za državu bi bilo jako bitno kada bi omogućila određena bespovratna sredstva za sve te procese koji financijski koštaju prilikom uvođenja. Također radimo na digitalizaciji ponude naših OPG-ova. Uskoro bi trebao funkcionirati sustav po kojem bilo koja fizička osoba ili trgovački lanac može putem nekoliko klikova vidjeti što nude naši OPG-ovi koji su u sustavu digitalne ponude.

Demografija je jedna od rak rana hrvatskog društva i države, stalno slušamo i iseljavanju i izumiranju. Kakva je situacija u Vrgorcu i kojim mjerama se borite protiv negativnih trendova?

– Ove godine je upisano 66 prvašića u Osnovnu školu, a lani smo ih imali 51. Bilježimo pozitivnije brojke u usporedbi s prošlom godinom, iako jedino investicije u Gospodarskoj zoni jamče ostanak ljudi na našem području. Demografija se ne može promijeniti preko noći, njezinoj boljoj slici doprinose i projekti koji su usmjereni u gospodarsku zonu, generalno jačanje poljoprivrede i razvoj ruralnog turizma. Demografski rezultati naših pokrenutih razvojnih projekata moći će se vidjeti tek za par godina.

Koji su ključni projekti koje planirate u narednom razdoblju, što građani mogu očekivati od Vas?

– Na polovici mandata realizirat ćemo veliki broj izbornih obećanja. Najvažniji projekti su vezani za ostvarivanje infrastrukturnih uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta u Gospodarskoj zoni i jačanje naše poljoprivrede koja godišnje u Vrgorac donese oko 70 milijuna kuna. Građani mogu očekivati red, rad i trud. Svaki radni dan je nova prilika za napraviti nešto dobro za Vrgorac.

Jedan ste od gradonačelnika koji svoju dužnost obavljaju volonterski, plaću zarađujete kao saborski zastupnik. Mišljenja su podvojena, mnogi smatraju da nije moguće kvalitetno obavljati obje dužnosti u isto vrijeme, dok drugi drže da gradonačelnici/zastupnici puno lakše i brže rješavaju gradske probleme i projekte. Kakvo je Vaše iskustvo i mišljenje?

– Mislim da to ovisi o sposobnosti, od čovjeka do čovjeka. Iako sam saborski zastupnik, svako jutro sam na računalu u 07:00 i svakodnevno komuniciram sa svojim timom u Vrgorcu. Pola vremena provodim u Vrgorcu, pola u Zagrebu. Nemam slobodnog vremena, ali to je žrtva na koju sam samostalno pristao i nemam se pravo žaliti. Nisam bio na godišnjem odmoru ovo ljeto. U Vrgorcu smo stvorili fenomenalan radni tim mladih ljudi – od mog zamjenika, pročelnika, direktora i direktorica. Sve su to mladi, visokoobrazovani ljudi koji pripadaju generacija 84-86, željni rada i dokazivanja. Naš rad u timu iznimno je učinkovit, tako da mi je puno lakše otići u Zagreb na par dana tjedno. Možda vas malo drugačije gledaju određeni ljudi iz ministarstava kada nastupate kao saborski zastupnik, no to ne znači ništa za razvojne projekte, posebno one koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Nisam pristalica politike povlačenja za rukav. U Hrvatskoj ima jako puno sposobnih načelnika i gradonačelnika koji nisu članovi niti jedne političke grupacije, nemaju svoje predstavnike na većim razinama, a zaista dobro rade za svaku pohvalu. Volio bih da je veći broj gradonačelnika i načelnika u Saboru jer pojedini saborski zastupnici pričaju o nekim stvarima koje su u stvarnosti na razni lokalne samouprave uopće ne mogu kvalitetno provesti.