MOST: „TRI VAŽNA ZAKONA, O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU I OTOCIMA, VLADA TRETIRA KAO PR URADAK, BEZ ŽELJE DA IŠTA KONKRETNO PROMIJENI“

Zagreb, 20. rujna 2018. – Tri saborska zastupnika Mosta NL, Tomislav Panenić, Ines Strenja Linić i Ante Pranić na današnjoj su konferenciji za novinare govorili o tri prijedloga zakona koja su danas na dnevnom redu Hrvatskog sabora; Zakonu o potpomognutim područjima, Zakonu o brdsko-planinskim područjima i Zakonu o otocima. Istaknuli su kako su to zakoni koji neće ništa promijeniti, neće dovesti do napretka u ovim područjima i služe samo kao propagandni uradak za javnost.

Bivši ministar gospodarstva Panenić osvrnuo se na prijedlog Zakona o potpomognutim područjima:

„Evo, danas kada su ova tri jako važna zakona u Hrvatskom saboru, interesantno, nema bure, nema velikih riječi, nema ministara koji bi o ovome progovorili. I premijer i ministri tvrde da su im upravo ovakvi zakoni važni, ali jasno je da su to samo prazne riječi, jer ovi zakoni ništa ne mijenjaju niti idu u tom smjeru, oni su čisti „copy paste“, PR uradak za javnost i medije. Vlada će tvrditi suprotno i evo, baš sutra će, recimo, doći u Beli Manastir i reći da su napravili baš sve da bi tim ljudima bilo bolje. No, ti posjeti jednom godišnje i uvjeravanja da poduzimaju sve, nisu dovoljni da prikriju činjenicu da je svega 85 milijuna kuna godišnje određeno za ova područja. Zar očekuju da se s tim novcem može pokrenuti gospodarstvo, infrastruktura, poduzetništvo, da se tako mogu zadržati ljudi koji odlaze u inozemstvo?! Vlada se ne treba čuditi ako bude dočekana kao persona „non grata“ u ovim dijelovima jer je jasno da dolazi samo s pričama, bez djela“, rekao je Panenić.

Gradonačelnik Vrgorca Pranić, govorio je o prijedlogu Zakona o brdsko-planinskom području po kojem se za 200 000 ljudi predviđa svega 20 milijuna kuna.

„Ovaj zakon donesen je prvi put 2002. godine i do sada se mijenjao čak 7 puta. Svaka promjena bila je na gore. Uzrokovala je smanjenje lokalnih proračuna i gubljenje određenih beneficija, što pokazuje analiza ostvarenja prihoda od poreza na dohodak i tekućih pomoći. Čak nije redefiniran obuhvat brdsko-planinskog područja što je jedno od osnovnih pitanja, jer unutar sebe ne definira koje sve jedinice lokalne samouprave ulaze u sastav ovog područja. Može se zaključiti da u trenutku usvajanja zakona neće biti poznato na koga se zakon odnosi, a ni koje beneficije donosi, iako kreira život preko 200 000 najugroženijih stanovnika Hrvatske, od Dalmatinske zagore, preko Like i Gorskog kotara, do Zagorja i Istre. Izostavljena je tzv. planinska iskaznica koju sam s kolegama predlagao i koja je razmatrana kao mjera za razvoj brdsko-planinskih područja s ciljem određenih fiskalnih rasterećenja i beneficija za gospodarstvo i stanovništvo“, izložio je Pranić.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, dr.sc. Strenja Linić istaknula je kako je prijedlog Zakona o otocima „prelijevanje iz šupljega u prazno“ i da će otočani od njega imati malo koristi.

„Prije svega još uvijek je neriješeno imovinskopravno stanje. Na brojnim otocima još uvijek nije do kraja riješeno pitanje katastra pa samim time niti zemljišnih knjiga. A to su osnovni preduvjeti za gospodarski razvoj. Pravna sigurnost je pretpostavka za funkcionalno otočno gospodarstvo i to je nužno riješiti. Tu je i pitanje infrastrukture koja na mnogim otocima još uvijek nije primjerena, a nalazi se pod sve većim pritiskom turizma i turističke sezone. U ostatku godine samo održavanje hladnog pogona takve glomazne infrastrukture je izrazito skupo, a taj teret mahom snosi lokalno stanovništvo. Posljedica su visoki računi komunalnih usluga. Razvrstavanje otpada i njegov odvoz s otoka također je problematičan jer su troškovi prijevoza otpada bitno viši nego na kopnu. Nužna je digitalizacija kompletne javne uprave kako bi otočani postali ravnopravni u pristupu administraciji. A svoje bi upravne postupke mogli rješavati uglavnom od kuće bez potrebe da poduzimaju duga i skupa putovanja u administrativne centre. Otočani bi mogli postići visok stupanj energetske neovisnosti proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, a Mostov Zakon o mikroslarima ide upravo u tom smjeru, no Vlada daje negativno mišljenje i tako zatvara vrata izvorima energije koje cijeli svijet koristi“, izložila je Strenja Linić. Posebno se osvrnula na zdravstvo ne samo na otocima, već i u brdsko planinskim i potpomognutim područjima, istaknuvši kako je nužno zadržati liječnike i medicinske sestre, jer je bez toga ostanak stanovništva na otocima teško očekivati.