STRENJA: MINISTAR KUJUNDŽIĆ NE ČINI NIŠTA ZA NAJMANJE 100.000 NAŠE DJECE I MLADIH

OD RIJEKE DO DUBROVNIKA NE POSTOJI NITI JEDAN KREVET ZA DJECU S PSIHIJATRIJSKIM PROBLEMIMA

Zagreb, 14. studenoga 2018. – Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora i Mostova saborska zastupnica dr. sc. Ines Strenja upozorila je na borbu svih bolnica, koje u svojoj nadležnosti imaju djelatnost dječje i adolescentne psihijatrije, s nedostatnim prostornim i kadrovskim kapacitetima, kao i na činjenicu da država ne priznaje postojanje dječje i adolescentne psihijatrije kao zasebne djelatnosti.

„Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svako peto dijete treba neki oblik psihološke potpore, što bi značilo da se ne radi o beznačajnom problemu, nego je riječ o najmanje 100.000 naše djece i mladih. Zašto krajem 2018. godine svjedočimo činjenici da od Rijeke do Dubrovnika ne postoji niti jedan krevet za djecu s psihijatrijskim problemima? Ministar Kujundžić zna da se radi o ranjivoj skupini, zna razmjere problema, a ne čini ništa. Nije donesen Strateški plan razvoja dječje i adolescentne psihijatrije, nego stoji u ladicama od 2016. Nacionalnim planom razvoja bolnica, ministar ponovno prešućuje činjenice i iznosi neistinite podatke, čime pokazuje ili svoju nesposobnost ili da ga jednostavno nije briga, jer unatoč vapajima i upozorenjima struke i javnosti, u tim se dokumentima ne navodi i ne priznaje postojanje dječje i adolescentne psihijatrije kao zasebne djelatnosti, zbog čega joj je uskraćena punopravnost i adekvatan razvoj. Uza sve to prisutna je deficitarnost kadrova, specijalista kao i drugih multidisciplinarnih struka. Ulaganje u dječju psihijatriju prevenira poremećaje u odrasloj dobi, ali i dugoročno doprinosi financijskoj uštedi u zdravstvu. Izvršna vlast mora inzistirati na pružanju institucionalne, dakle, sistemske dijagnostičke i terapijske skrbi za djecu s psihičkim smetnjama – ne može se bazirati na privatnoj praksi.“ – izjavila je Ines Strenja.

Strenja je istaknula da je Hrvatska već u više navrata na isto upozorena od strane Vijeća Europe, odnosno Odbora Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) te od strane pučke pravobraniteljice i pravobraniteljica za djecu. Postojanje problema i potrebu unapređenja zaštite mentalnog zdravlja djece u našoj zemlji prepoznao je i Odbor za prava djece UN još u rujnu 2014. Predsjednica Odbora dr. Ines Strenja potom je navela podatak da se pedeset posto duševnih poremećaja odraslih očituje već do 14. godine te da odgovarajuća skrb u najranijoj dobi donosi najbolje rezultate.

„Preventivna važnost dobro razvijenog sustava dječje i adolescentne psihijatrije je ogromna. Nažalost, Republika Hrvatska nije u stanju na zakonit način pružiti hitnu, a ni svaku drugu skrb za akutno ugroženo dijete s problemima duševnog zdravlja. Potpuna je nedostatnost sadašnjeg broja kreveta od 70, jer bi ih trebalo biti barem 120. U hrvatskom zdravstvenom sustavu je više od 500 psihijatara za odrasle, a samo 40 dječjih psihijatara. Ako znamo da je pobol isti kod djece i kod odraslih, onda ih u Hrvatskoj nedostaje barem još 60 – usprkos njihovom ogromnom trudu, ipak svake godine izgubimo najmanje dvadeset djece i mladih koji dignu ruku na sebe.“ – izjavila je Ines Strenja.