UKLJUČENJE MLADIH LJUDI U POLITIKU KLJUČ JE PROMJENA

Stipe Buljan: „Most je preuzeo odgovornost kada je bilo iznimno teško i danas je nakonstruktivnija oporba u Hrvatskoj“

Razgovor sa Stipom Buljanom, vijećnikom iz splitskog kotara Sirobuja i članom Savjeta za financije Mosta nl Split, magistrom ekonomije koji se bavi izradom poslovnih planova za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Zašto ste se odlučili politički angažirati?

Politika me oduvijek privlačila, međutim ponašanje i „rad“ određenog dijela hrvatskih političara stvorilo je percepciju da se pošteni i čestiti ljudi ne mogu aktivno baviti politikom. Kako su godine odmicale, shvatio sam da nisam u pravu. Hrvatska politička scena ima izuzetno kvalitetnih političara koji su u sjeni hohštaplera i showmena, a iz meni nepoznatih razloga dobivaju jako puno medijskog prostora. Zbog toga kvalitetna rješenja i prijedlozi često prođu ispod radara. Ono što me posebno smeta je nezainteresiranost mojih vršnjaka za politiku. Ne žele prihvatiti činjenicu da im politika kreira sudbinu, koliko god to marginalnim smatrali. Upravo je uključenje mladih ljudi u politiku ključ promjena. Nitko drugi to neće odraditi za nas. Veliki broj mladih nezadovoljan je trenutnim stanjem, kako u mom gradskom kotaru, tako u Splitu i Hrvatskoj te sam iz tog razloga odlučio započeti politički angažman. Moje namjere su jako jednostavne – približavanje politike svim slojevima društva kao dokaz da politika nije rezervirana za ,,neke” tamo nego se tiče i mene i tebe, i svih nas.

Čime se konkretno bavite kao kotarski vijećnik?

Ovlasti vijećnika na kotarskoj razini su jako ograničavajuće i gotovo nebitne, obzirom na to da su kotarska vijeća najjednostavniji oblik politike. Međutim, kotarska vijeća za funkciju imaju biti spona između građana i gradske vlasti. Stoga, povećanje transparentnosti rada kotarskog vijeća, približavanje vijeća građanima, te osluškivanje bila svakog stanovnika u kotaru je od iznimne važnosti kako bi građanima vratili vjeru u politiku. Trudim se u razgovoru sa susjedima primijetiti što im sve smeta i procesuirati to dalje prema vijeću, kako kotarskom tako i gradskom preko vijećnika MOST-a u gradskom vijeću.

Odabrali ste ostati i djelovati u Hrvatskoj, zašto?

Odlazak iz Hrvatske za mene nikada nije bio opcija, možda sam samo imao sreće pa mi to nije ni padalo na pamet. Razumijem svakog mladog čovjeka koji je svoju sreću odlučio potražiti negdje drugdje. Klima koju je u Hrvatskoj stvorila politička elita sa svojim podobnicima je degutantna pa mladim obrazovanim ljudima ne preostaje puno izbora. Žalosno je da magistri sociologije i diplomirani pravnici peru čaše i žive od sezone do sezone. Ti ljudi su hrvatska budućnost i okosnica razvoja našeg društva. Da se razumijemo, kroz život sam radio sve i svašta. Nakon studija, kada sam napokon izašao na tržište rada, početna plaća za koju sam pristao raditi je bila daleko ispod hrvatskog prosjeka. Ne krivim svog poslodavca jer je situacija jednostavno takva i na to treba biti spreman. Smatram se primjerom da se kvalitetnim radom bez puno očekivanja može uspjeti i za kruh zarađivati upravo u Hrvatskoj. Ono na što treba skrenuti pažnju je da uvjeti života u Splitu, Zagrebu i Dubrovniku nisu isti kao u Osijeku ili Gračacu. Odluka da se ostane u Hrvatskoj na tim područjima je puno teža i ponekad izgleda kao nemoguća misija.

Zašto Most i po čemu se Most razlikuje od drugih političkih opcija?

Most simpatiziram od samih početaka, a od doba poražavanja Jambe u Metkoviću stalno pratim što se događa. Gospodin Petrov me „osvojio“ nastupom u Piramidi kod Ogreste i od tada sam se nadao da će Most postati jaka stranka na nacionalnoj razini, što sada sigurno i jest. Hrvatskoj treba treća opcija, neopterećena partizanima i ustašama, koju zanima isključivo Hrvatska sadašnjost i budućnost. Niz je razloga zašto Most. Činjenica je da danas u doba političke trgovine, kad Milan Bandić u manje od godinu dana u svoj klub „pribavi“ dodatnih 10 zastupnika, Most dvaput ruši Vladu u kojoj sjedi i time se odriče fotelja. Možete li zamisliti da to napravi bilo tko od omiljenih koalicijskih partnera naših dviju najvećih stranaka? I valja naglasiti da nije istina da je Most dvaput HDZ-u donio vlast i time se kompromitirao. Most je napravio ono što su od njega očekivali njegovi birači. Preuzeo je odgovornost kada je bilo iznimno teško. Sve političke opcije koje time žele diskriminirati Most su ništa drugo nego vječna oporba koja nikada neće biti spremna preuzeti odgovornost. Most nije pasivni promatrač dnevno političkih zbivanja i „facebook oporba“. Most je najkonstruktivnija oporba u povijesti Hrvatske politike čemu svjedoči niz amandmana i prijedloga zakona na svim razinama politike. I na kraju, Most je jedina politička opcija koja priznaje drugo mišljenje i radi suprotnog mišljenja nećete snositi posljedice. Dapače, poželjno je. Tome svjedočim na dnevnoj razini i to me posebno veseli. Vojska istomišljenika ne postoji, a kad bi postojala, mogla bi se održavati na životu isključivo radi vlastitih interesa.

Često se u predizbornim obećanjima čuje da se mlade mora zadržati, no rijetko čujemo rješenja. Kakva je situacija na Vašem području? Što je se demografskom slikom Vašeg područja?

I na području Dalmacije se veliki broj mladih, nažalost, odlučio za odlazak iz Hrvatske. Stanje nije toliko dramatično kao u sjevernijim dijelovima Hrvatske i Slavoniji, ali je svakako podatak koji zabrinjava s obzirom na to da je turistička sezona nikad kvalitetnija. Primjerice, u Splitu je cijelo ljeto bilo posla u ugostiteljskim djelatnostima. Kroz godinu je gotovo nemoguće naći vodoinstalatera ili električara. Radne snage kronično nedostaje, a dobar dio mladih koji su otišli vani nemaju prevelikih afiniteta za povratkom kući.To je prije svega posljedica dugogodišnje nebrige poslodavaca koji prema radnicima nisu bili korektni. Kada se tome pridoda ogromno porezno opterećenje, uz sve namete i davanja koja jedan poduzetnik mora sliti u državni proračun, bilo je pitanje trenutka kada će sve eksplodirati. I mislim da je eksplodiralo. Došlo je do situacije u kojoj mladi nezaustavljivo napuštaju Hrvatsku, a u isto vrijeme ugostitelji i građevinari vape za povećanjem kvota za uvoz radne snage iz vani. Most je kroz niz inicijativa u Pokretu ostanka ponudio konkretna rješenja ovih gorućih problema i nadam se da će te inicijative biti prepoznate.

Demografska slika je usko vezana uz problem zadržavanja mladih u Hrvatskoj. Smiješno je govoriti o demografskim mjerama kada grad Split za novorođeno dijete dodjeli mladoj obitelji velikodušnih dvije tisuće kuna. Ali to nije sve, bit će i udžbenici za prva četiri razreda osnovne škole. Demografske mjere su osigurano mjesto u vrtiću po jednakim uvjetima za sve, demografska mjera je poštenije plaćanje porodiljnih naknada majkama, demografska mjera je da majka dobije posao iako planira trudnoću, demografska mjera je sigurno radno mjesto roditeljima uz primanja koja mogu njihovoj obitelji osigurati dostojan život…

Kako ocjenjujete rad aktualne gradske vlasti?

Nema ocjene 0?

 Ne.

Onda 1. Kako uopće ocijeniti gradsku vlast kada je većina sastavljena od „Znam što si radio u Milanu“ i „Oš Kroše“, kako su se častili Kerum i Opara pred izbore pa onda miroljubivo sklopili koaliciju kako bi spasili građane grada Splita i njihovu zaštitu stavili pred svoje interese. U Splitu vlada totalni komunalni kaos, sustav prikupljanja otpada ne funkcionira i gotovo svi kontejneri su pretrpani građevinskim šutom, a za to vrijeme gradske tvrtke ne služe ni za što nego gomilanje podobnih kadrova. Prenapuhan gradski proračun je u prvih šest mjeseci gotovo netaknut, a projekti čekaju. S nestrpljenjem iščekujem prijedlog proračuna za 2019. godinu u kojem će HDZ-ova vlast jasno pokazati koliko predizbornih obećanja je zapravo bilo samo mrtvo slovo na papiru. Ovom prilikom se želim ispričati svim onim djelatnicima gradskih tvrtki koji svoj posao obavljaju korektno, a radi dijela svojih kolega su stigmatizirani kao uhljebi i neradnici. Ali, nadam se da i oni shvaćaju javnost. Što misliti o tvrtkama Spalatum DMC, Splitskoj obali, bolovanjima komunalnih redara. Neka bilo tko od uvrijeđenih pokuša telefonski dobiti Stano-upravu i sve će mu biti jasno.

Kotarski ste vijećnik u kotaru Sirobuja, koji su problemi s kojima se suočavate i kako ih planirate riješiti?

Sirobuja je godinama marginalizirana kao divlje naselje na rubu grada, što je potpuna neistina. Svakodnevno primjećujem sve više mladih obitelji kojima Sirobuja postaje zanimljivo mjesto za život i to me posebno veseli. Međutim, tim mladim obiteljima Sirobuja ne pruža ništa. Na Sirobuji ne postoji niti jedna zelena površina predviđena za igru najmlađih, na Sirobuji ne postoji igralište za djecu, na Sirobuji radi uskih cesta ne postoje nogostupi ni na jednom dijelu ceste,… Na Sirobuji postoji samo područna škola (u peti i više razrede se ide u školu na Šinama ili u Stobreč), a vrhunac socijalnog života na Sirobuji je predstava sv. Nikole za predškolce. Sirobuju kao takvu ne vidim i ne želim te sam se zato odlučio kandidirati na prethodnim kotarskim izborima. Nažalost nismo uspjeli osigurati većinu, ali se isplatilo. Trenutno imamo tri vijećnika. Smatram da kroz naš mandat koji je tek počeo, kao aktivna oporba, možemo itekako kvalitetno sudjelovati u radu vijeća te učiniti Sirobuju kvalitetnijim mjestom za život svih nas. Na kraju krajeva, aktualna gradska vlast je na predizbornom letku imala velike planove za nas. S nestrpljenjem iščekujemo bagere i svečane vrpce. Dotad nam ne preostaje ništa drugo nego za svaku sjednicu vijeća pripremati konkretne prijedloge.

Koji su po Vama najveći problemi s kojima se Hrvatska danas suočava i koje bi trebalo rješavati?

Niz je problema koji se hitno trebaju rješavati. Novci koje nam je osigurala Europska Unija propadaju dok nas resorna ministrica nevješto baratajući stručnim izrazima bezočno laže. Mirovinski sustav je neodrživ i u omjeru 1:1 puca po šavovima, a umjesto reforme dobivamo obično ušminkavanje. Sve obrazovaniji i sve mlađi kadar napušta državu na dnevnoj bazi. Hrvatski zdravstveni sustav je na europskom dnu. Sudstvo i pravosuđe su priča za sebe. Državni aparat je ogroman i preskup, a umjesto velikih rezova, on konstantno raste dodatnim uhljebljivanjima podobnih i kupovanjem socijalnog mira. Smatram da naše gospodarstvo neće napredovati dok god se porezno ne rastereti privatni sektor. Privatni sektor je taj koji proizvodi i stvara dodatnu vrijednost te nije prirodno da se radnike motivira za rad u javnom sektoru. Za ljudski rad ne postoji veća motivacije od plaće, a plaća u javnom sektoru je u prosjeku za trećinu veća nego u privatnom sektoru. Stoga se logičnim nameće ono što se u Hrvatskoj događa, a to je da mladi obrazovani ljudi na razne načine pokušavaju osigurati svoju budućnost u javnom sektoru živeći u strahu od slobodnog izražavanja svog mišljenja kako ne bi ugrozili svoje radno mjesto. Upravo mi se iz tog razloga više poznanika zahvalilo na pozivu za priključenje kandidacijskoj listi i poželjelo sreću.