LJUDI BJEŽE OD KLIJENTELISTIČKOG SUSTAVA KOJI SU USPOSTAVILE STARE PARTIJE I STRANKE

Ivan Barišić iz Splita, voditelj Inicijative poštujte naše stanice, bavi se gradskim problemima u svom gradu, prvenstveno prometom

Odabrali ste ostati i djelovati u Hrvatskoj, zašto?

Doista mi nije lako odgovoriti na to pitanje, tim više što sam nakon Oluje 13 godina živio i radio u Italiji, a poslom sam obilazio sve europske zemlje i osvjedočio se koje se blagodati života u uređenoj zemlji.

Zato i razumijem naše ljude koji bježe iz Hrvatske. Ljudi bježe od klijentelističkog, korupcijom prožetog sustava koji su uspostavile partije i stranke koje vode Hrvatsku gotovo 30 godina. To je sustav koji sve podređuje „svojima“, a drugima preostaje jedino napustiti hrvatsku i sreću potražiti po svijetu.

Kao što nisam pobjegao 1991. tako i sada mislim da moram ostati i boriti se za bolju Hrvatsku. Ponekad pomislim da nam je bio lakši neprijatelj u Domovinskom ratu, jer se tada neprijatelj znao, nije bilo nikakve dvojbe. A danas to mnogima u Hrvatskoj nije jasno, ljudi ne znaju protiv čega ili koga se treba boriti, a neki misle da se uopće ne treba boriti jer je sve odlično. To su uglavnom ovi koji su na bilo koji način dio gorespomenutog „sustava“.

Kako to da ste se odlučili baviti politikom i zašto Most?

Odavno se bavim građanskim aktivizmom, pa je Most, kao politička opcija koja okuplja nezavisne liste bio logičan izbor.

Osim toga od samog početka sa simpatijama pratim rad Mosta. Da je Most jedina opcija koja ozbiljno ugrožava postojeći klijentelističko – koruptivni sustav koji je rak rana hrvatskog društva, najbolje pokazuju neprestani žestoki napadi glavnih njegovih nositelja upravo na Most. Ni jednu drugu stranku se ne napada kao Most.

I dalje sebe smatram građanskim aktivistom, a ne političarom.

Kako ste se odlučili angažirati u svom gradu?

U Splitu već godinama djelujem kao voditelj Inicijative Poštujte naše stanice. Inicijativa se bavi jednim apsurdnim poslom, upozorava mjerodavne na svakodnevnu okupaciju gradskih autobusnih stanica od strane vozača osobnih, dostavnih i drugih vozila i traži da osiguraju poštivanje zakona. Grad Split nije u stanju osigurati da se ne parkira na autobusnim stanicama, gdje je to zakonom zabranjeno.

Moji prijatelji iz europskih zemalja nikako ne mogu razumjeti kako je to moguće da netko parkira svoje vozilo tamo gdje je zabranjeno, a pogotovo na autobusnu stanicu. Pogotovo ne mogu razumjeti da je to u Splitu masovna pojava. Nažalost, u Splitu je mnoštvo takvih, normalnom čovjeku potpuno neshvatljivih stvari, tako da poticaja za moj angažman nije nedostajalo.

Jednostavno ne podnosim komunalni i prometni nered i borim se protiv njega. Nisam mogao stajati po strani i ništa ne činiti.

Slično je bilo i u mom kvartu, gdje sam prije deset godina pokrenuo kvartovski portal www.neslanovac.hr koji je značajno pridonio informiranosti i osviještenosti stanovnika kvarta. To je urodilo i rekordnom izlaznošću na posljednjim kotarskim izborima, gdje je naša nezavisna lista osvojila tri vijećnička mjesta, od sedam.

Koji su po Vama najveći problemi s kojima se Hrvatska danas suočava i koje bi trebalo rješavati?

Klijentelizam i korupcija kao temelj i majka svih drugih negativnih pojava u Hrvatskoj.

Potpuni podbačaj u iskorištavanju europskih fondova – sramotno malo iskorištenih sredstava.

Preglomazna javna uprava, previše jedinica lokalne samouprave, županija, gradova, općina, činovnika, dužnosnika itd.

Loš i neprihvatljiv odnos prema otpadu.

Egzodus pučanstva u najboljoj snazi.

Neodgovornost političara i otuđenost od naroda. Neshvatljivo mi je kako neki političar može činiti sve kako bi onemogućio građanima da kažu što misle o bilo kojoj temi, a trebao bi činiti sve suprotno.

Kadrovi i mentalitet naslijeđeni iz totalitarnog sustava. Lustracijom se takvi ljudi moraju ukloniti iz političkog i javnog života, a to bi omogućilo postupnu promjenu pogubnog socijalističkog mentaliteta. Još nije kasno za lustraciju.

Kako ocjenjujete rad aktualne gradske vlasti?

Dovoljno je pogledati opći komunalni i prometni nered u Splitu i to vam je ocjena gradske uprave. Splitska gradska uprava sama je sebe ocijenila takvim neredom.

Prema kojim društvenim skupinama bi država/lokalna zajednica trebala promijeniti odnos? Na koji način?

Najvažnija skupina prema kojoj država i lokalna zajednica trebaju promijeniti odnos su PODUZETNICI. Država mora omogućiti poduzetnicima da rade, poticati poduzetništvo, dok se sad čini sasvim suprotno. Poduzetnike se guši brojnim nametima, tretira ih se kao neprijatelje. To se mora promijeniti jer su mali i srednji poduzetnici temelj i motor svake uspješne ekonomije.

Što Vam najviše smeta u Vašem političkom okruženju/djelovanju?

Prilično mi smeta pasivnost ljudi u društvenom smislu. Ne razumijem kako ljudi mogu pasivno promatrati uništavanje okoliša, gradova, kvartova, Marjana, plaža, opći nered i nerad raznih službi … i ništa ne činiti.

Tko ili što najviše opstruira napredak grada i područja u kojem djelujete?

Lokalne samouprave premrežene klijentelizmom i koje nemaju kapaciteta ni volje ozbiljno raditi za dobrobit svih, uzrok su naših problema. Čini mi se da je Split sve podredio turizmu i turistima. Zbog strahovitog enormnog povećanja njihova broja, trpi većina Splićana. Višekratne ovosezonske potpune blokade prometa na području od Trogira do Omiša, najbolje pokazuju da lokalne samouprave nisu na razini svog zadatka, kako splitska, tako ni solinska, trogirska, kaštelanska, omiška, a onda i kao ishodište svega Županija Splitsko Dalmatinska. Zna se tko vlada u spomenutim jedinicama.

Za što se Vi konkretno zalažete u Vašoj lokalnoj sredini? Koje konkretne mjere predlažete?

Zalažem se za moderan i održiv sustav oporabe otpada, za njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje, izgradnju kompostane što prije, odustajanje od CGO Lećevica jer je projekt anakron i besmislen, što odlično vidimo na primjeru Mariščine kod Rijeke, denivelaciju velikih gradskih križanja, pogotovo Poljičke ulice, upravo onako kako je to predviđeno velikom Prostorno-prometnom studijom šireg područja Grada Splita koju je 2011. izradio IGH, osiguravanje poštivanja prometnih propisa na cijelom području Grada Splita, što je sada apstraktan pojam, uvođenje komunalnog i drugog reda, zaštitu i unapređenje Marjana, donošenje strategije razvoja Splita, određivanje prioriteta i ozbiljno planiranje budućnosti turizma i grada u cijelosti.

Split je postao taocem stihijskog rasta turizma. Malobrojni od njega profitiraju, a većina Splićana to skupo plaća enormno smanjenom kvalitetom života za vrijeme turističke sezone.

Ja se zalažem za jedan pristojan Split u kojem su Splićani na prvom mjestu, u kojem je moguć kvalitetan suživot nas domorodaca s turistima koji nas posjećuju.