HRVATSKA IMA 20 GODINA STARU REGULATIVU O ZRAČENJU I JEDINA JE ZEMLJA U EUROPI U KOJOJ ZA BAZNE STANICE NE TREBA GRAĐEVINSKA DOZVOLA

OKRUGLI STOL MOSTA i HUZEZ-a “Bazne stanice teleoperatera, kako se zaštiti od elektromagnetskog zračenja”

Zagreb, 6. prosinca 2018. – Okrugli stol Mosta o stihijskom postavljanju baznih stanica teleoperatera na stambene zgrade, škole, vrtiće, crkve u Hrvatskoj, te utjecaj elektromagnetskog zračenja na zdravlje ljudi, privukao je u Hrvatski sabor stručnjake, ali I brojnu zainteresiranu publiku, građane koji se bore s ovim problemom. Raspravu su organizirali saborski zastupnik Mosta Miro Bulja i Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) koji traže reguliranje načina postavljanja baznih stanica, za koje u Hrvatskoj ne treba građevinska dozvola.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja uvodno je istaknuo važnost ove teme kojom se Miro Bulj bavi godinama. Raspravi su prisustvovali i saborski zastupnici Mosta Slaven Dobrović i Marko Sladoljev.

Predložio sam izmjenu dva zakona, Zakona o gradnji i Zakona o elektroničkim komunikacijama, ali je Vlada dala negativno mišljenje. Prvi put sam još 2014. kao aktivist intervenirao kada su mome susjedu u selu Radošić pored Sinja postavili baznu stanicu. Tada je policija intervenirala. Ovo je problem na koji su mnogi odmahivali rukom, a tek sada je prepoznat ovaj problem. Dozvoljena granica zračenja je u Hrvatskoj 890 puta veća nego na javnim površinama u Parizu i Beču i ovo je podatak na koji su ostali reagirali”, rekao je Bulj.

Osim Bulja govornici na okruglom stolu su bili i Zdravko Anđel, predsjednik HUZEZ-a, mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, članica Upravnog odbora HUZEZ-a, te mr.sc. Branka Rožić, liječnica, članica HUZEZ-a. Anđel se osvrnuo na pravne aspekte postavljanja baznih stanice i manjkavosti hrvatske legislative, te primjerima kršenja prostornih i urbanističkih planova. Krželj je govorila o niskom rangu Hrvatske na EK ljestvici razvoja digitalnog društva i gospodarstva, pozitivnoj praksi nekih EU članica, a Rožić o zdravstvenim rizicima izloženosti elektromagnetskoj radijaciji, te incidenciji i mortalitetu od raka u Hrvatskoj. Kao gosti prisutvovali su ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta, njegov pomoćnik Zdravko Jukić i stručnjak za javne mreže Krešimir Mazor.

“Prema studiji Svjetske asocijacije mobilnih operatera GSMA u kojoj se daje pregled legislative u pojedinim zemljama Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj se antenski stupovi na tlu, a i antene na krovovima, postavljaju bez građevinske i lokacijske dozvole. Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja omogućava se postavljanje antena baznih stanica isključivo prema interesima teleoperatera, što je u suprotnosti s točkom 8.4.4. Rezolucije parlamentarne skupštine Vijeća Europe „Potencijalne opasnosti od EM polja i njihov utjecaj na okoliš”, rekao je Anđel.

Hrvatska je jedna od četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Slovačku i Portugal) u kojoj nije obavezna javna rasprava, pa ni informiranje o lokacijama za bazne stanice mobilne telefonije. Primjerice, javna rasprava je zakonska obveza i u Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. Naši građani nemaju mogućnost utjecaja na lokacije antenskih stupova. Način postavljanja baznih stanica u drugim zemljama definira se načinom vođenja dijaloga s lokalnom upravom i stanovništvom o dostupnosti informacija o procijenjenim i izmjerenim razinama zračenja, smještajem takvih objekata, obavezom operatera o dijeljenju lokacija s ciljem smanjivanja njihovog broja”, rekla je Krželj.

“Granice dozvoljenog zračenja u Hrvatskoj baziraju se na preporukama Međunarodne komisije za zaštiti od ne ionizirajućeg zračenja iz 1998. i nisu nikad revidirane. Preporuke se baziraju na kratkotrajnim termalnim efektima (opekotine, podražaju perifernih živaca), a utjecaj dugotrajnih efekata zračenja na povećani rizik za pojavu raka nije se razmatrao, jer nije bilo dovoljno podataka. Ministarstvo zdravstva RH smatra da je time što koristimo nešto niže granice od maksimalno dopuštenih učinjeno dovoljno za zaštitu. Ali ako se usporede navedene granice za Pariz i Beč (0,01W/m2), s granicama za javne površine iz Pravilnika Ministarstva zdravstva (8,9W/m2), vidljivo je da je da to baš i nije tako””, istaknuli su Anđel i Krželj.

“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je na osnovi rezultata dvogodišnjih opsežnih istraživanja koje je u 14 zemalja provela Međunarodna agencije za istraživanje raka (IARC), proglasila radio frekvencijska elektromagnetska polja potencijalnim karcinogenom za ljude i promijenila raniju klasifikaciju da nema dokaza o štetnosti. Ozbiljne studije pokazuju da je smrtnost od malignih bolesti veća kod stanovništva koje živi unutar 100 metara od bazne stanice”, istaknula je dr. Rožić.

Završnom riječi se obratio prof. Slaven Dobrović, koji je istaknuo da je važno što je HUZEZ objedinio sve važne struke za ovu kompleksnu temu, a očito je da međuresorna suradnja nedostaje u Vladi RH, a zbog tog nedostatka ispaštaju za građane važne teme.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript