“MOST NIKOM NE IDE NIZ DLAKU, BORI SE ZA ISTINU I TO BEZ OBZIRA NA CIJENU!”

BOJAN KRESO, ČLAN ODBORA ZA POMORSKO DOBRO I MORSKE LUKE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE:

MOST NIKOM NE IDE NIZ DLAKU, BORI SE ZA ISTINU I TO BEZ OBZIRA NA CIJENU!

Kako ste se angažirali u Mostu? Koji su razlozi prevagnuli za Most? Jeste li u Mostu pronašli ono čemu ste težili?

Moj angažman bio je potaknut činjenicom da MOST doista zastupa ideju koju smatram vrijednom borbe, Most se bori za istinu i to bez obzira na cijenu. I u aferi Agrokor dokazao je da ima snagu, da ima petlju i da neće ići niz dlaku i neće talasati  da bi sebi osigurao poziciju u Vladi RH.

Dakle, Most zato što je dosljedan i lojalan, zato što je onakav kakvog ga vidiš i zato što u njemu nema nikakvih zakulisnih, skrivenih igara.

Kada sam se pojavio u Mostu svi su me dočekali raširenih ruku i to im nikada neću zaboraviti. U Mostu sam pronašao ono što sam tražio, problem je jedino u tome što zbog razvučenosti između poslovnih obveza, djece i priprema za pravosudni ispit nisam u stanju angažirati se u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno.

Na primjeru Omišlja upozorili ste na uzurpaciju pomorskog dobra, na manipulacije prostornim planovima, sve do otimanja lučice koju su gradili građani Omišlja. Jesu li Vaša upozorenja urodila kakvim plodom?

Da, Omišalj ima lučicu koju su generacijama gradili Omišljani. Bila je to luka posebne namjene i to je lokalnoj samoupravi omogućavalo da bude pod kontrolom Općine i da ona od nje ubire prihod. Ima tu i mnoštvo drugih pogodnosti koje je Općina imala zbog takve namjene lučice. Međutim, namjena je promijenjena iz luke posebne namjene u luku otvorenu za javni promet, a što je rezultiralo time da našom lučicom sada upravlja Lučka PGŽ. Razgovarao sam sa stručnjacima koji su specijalizirani za pitanje namjene luka.  Prema njima je Omišalj bio primjer na razini države, primjer pozitivnog i pametnog upravljanja svojom lukom, kao lukom posebne namjene, koja predstavlja na zakonu utemeljen način upravljanja. Još uvijek ne znam koji je razlog promjene namjene lučice u Omišlju.

Rezultat moga upiranja prstom je bio jedno veliko ništa.

Prostorni plan PGŽ je na snazi od 2013. i on je industrijsku zonu značajno povećao. Također, isti plan predviđa prugu na otoku Krku. Da li će pruga dovoziti turiste ili … Vidjet ćemo što će nam vrijeme donijeti. Samo želim napomenuti da postupak donošenja Prostornog plana Županije podrazumijeva SUGLASNOST ili PROTIVLJENJE jedinice lokalne samouprave.

Povezano s otokom Krkom, još jedan primjer. Naime, na otoku Krku imamo 20 odvjetničkih ureda, a sve jedinice lokalne samouprave zastupaju odvjetnički uredi iz Rijeke. Zašto je tomu tako? Jesu li odvjetnici s Krka nesposobni? Ne bih rekao, s obzirom da su dobiveni sporovi odvjetnika sa Krka protiv odvjetnika iz Rijeke i Zagreba jako čest slučaj. Dakle, pamet i kompetencije posjedujemo, ali lokalne vlasti radije odlučuju poslove dati odvjetnicima iz Rijeke. Zašto je tomu tako? Ne znam.

Šta je rezultat? Mladi vježbenici, kvalitetni  i obrazovani ljudi, sele u Rijeku i Zagreb, tamo plaćaju doprinose, tamo troše novac koji njihovi principali nose s otoka Krka, tamo se žene i rađaju djecu, a Krk se pretvara u njihovu spavaonicu. Radi se o pogrešnoj politici.

Ne bi li lokalne vlasti trebale brinuti o svojim ljudima?

Naravno da bi. Lokalna vlast trebala bi raditi na jačanju lokalnog čovjeka. Svaki odvjetnički ured koji ima paušal mogao bi zaposliti nekoliko vježbenika i zadržati ih na otoku Krku. Mislim da je priča s Gorskim Kotarom slična, a sve su ostalo nijanse. Vjerujem da je tako i u drugim strukama.

Kakvo je stajalište Mosta u svezi s Gorskim Kotarom i prirodnim bogatstvom kojim raspolaže, ali očigledno ne u svoju korist… Što bi trebalo najprije mijenjati u tom dijelu Lijepe naše?

Jedino što mogu reći je da je Gorski Kotar zapostavljen i da bi se to trebalo mijenjati, ali kako i što bi trebalo raditi uvijek treba iskomunicirati s lokalnom vlasti.

Bojane, bili ste i kandidat za dožupana Primorsko-goranske županije na izborima 2017., uz Dijanu Pintar u timu dr. Ines Strenja. S kojim izazovima ste se susretali tijekom tog razdoblja?

Jedan od glavnih izazova je podsmijeh drugih ljudi. Mladi su jako protiv politike, ne žele je niti komentirati, a kada se netko odvaži izaći van i nešto reći, onda mu se lagano smiju. Upravo takvim ponašanjem prostor daju mladim karijeristima koji su sami sebi svrha. Dakle, mladi, uključite se! Ne trebate se kandidirati, dovoljno je samo sudjelovati i stvarati svoje kritičko mišljenje o temama koje se svih nas tiču. U protivnom, nemojte se čuditi raspadu sistema kojem svi zajedno svjedočimo.

Da su Mostovi kandidati za čelne ljude u Županiji dobili izbore, što biste prvo promijenili u upravljanju Primorsko-goranskom županijom? Koji su prioriteti?

Prije svega bih istaknuo važnost jedinica lokalne samouprave. Županija bi se trebala odreći dijela svojih prihoda i primat dati općinama i gradovima. Županija bi trebala biti servis jedinica lokalne samouprave, a ne obratno.

Da smo dobili izbore, prvo na čemu bih inzistirao bilo bi to da se jedinice lokalne samouprave što je više moguće okrenu lokalnom stanovništvu. Što je temelj društva? OBITELJ! Kvalitetna i zdrava obitelj podrazumijeva odgoj kvalitetnih i zdravih ljudi. Navedenu definiciju treba preslikati na državu. Lokalna samouprava je obitelj. Ako u toj obitelji vlada podobnost, ako se u njoj i posao postavljanja oglasne ploče dobiva preko veze, ne možemo govoriti o napretku društva.

Za što se Vi konkretno zalažete u Vašoj lokalnoj sredini? Koje mjere predlažete?

Uvijek sposobnost, a ne podobnost. Ukoliko si sposoban možeš se dijametralno razlikovati od mene u svakom pogledu, a ja ću ti kao predstavnik vlasti u tvojoj sredini uvijek dati priliku da radiš i napreduješ. Tvojim napretkom napreduje i mjesto, a radi toga smo mi ovdje. Mi smo ovdje da bi postavili temelje našoj djeci koja će nastaviti s razvojem zdrave sredine utemeljene na radu, trudu i poštenju.

S kakvim se sve preprekama građani suočavaju? Što treba mijenjati?

Glavna prepreka kvalitetnim ljudima koji bi napravili razliku je malo prostora. Sav prostor zauzimaju oni koju su „tamo” jer tamo moraju biti. Kada je previše onih koji „tamo” moraju biti, nema dovoljno mjesta za one koji bi „tamo” trebali biti.

Po struci ste pravnik, je li to spojivo s Vašom ulogom u politici?

Po struci sam pravnik i radim u obiteljskom odvjetničkom uredu. Mislim da je to vrlo spojivo s politikom, pravo je društvena znanost i omogućava stjecanje znanja koja su usko vezana s funkcioniranjem vlasti, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj i državnoj razini.

Međutim, moje je mišljenje da trebam steći još oceane znanja i oceane životnih iskustava kako bih mogao izići pred ljude i reći da sam ja taj koji može brinuti o njihovim interesima. Politikom se ne možete baviti kao nečim sekundarnim, politika ne može biti alat za samoostvarenje. Politika bi trebala biti za već samoostvarene ljude.

Moj posao je briga o tuđim interesima te ga i zbog toga smatram dobrom školom za ozbiljno uključivanje u politiku. Bez da ostvarim samoga sebe ne mogu biti faktor u politici. Razlog tome je da politika podrazumijeva brigu o ljudima, a o drugim ljudima može brinuti samo onaj tko se pobrinuo za samoga sebe. Briga o samome sebi podrazumijeva konstantan rad na sebi, a sa ciljem da budemo bolji ljudi.

Prema kojim društvenim skupinama bi lokalna zajednica  trebala promijeniti odnos? Na koji način?

Opet se vraćam na lokalnu zajednicu – obitelj kao temeljni stup društva. Lokalna zajednica bi trebala davati prostor svim kvalitetnim ljudima bez obzira na političku pripadnost, vjeroispovijest, obiteljsku pripadnost i slično. Lokalna zajednica bi trebala biti iznad politike i na prvo mjesto stavljati interese zajednice i pojedinaca. Zašto u lokalnoj zajednici ne bi radili svi zajedno ako je to radi postizanja zajedničkog cilja, napretka općine ili grada?!