MOST JE JEDINA POLITIČKA OPCIJA KOJA ISKRENO ŽELI BOLJU HRVATSKU!

DARIO VRBASLIJA, PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADA SLATINE: MOST JE JEDINA POLITIČKA OPCIJA KOJA ISKRENO ŽELI BOLJU HRVATSKU!

Kako ste se angažirali u Mostu, jeste li u toj stranci pronašli ono čemu ste težili?

Kada smo u proljeće 2017. odlučili izaći na lokalne izbore i pokušati, nakon 12 godina, donijeti promjene, u fokusu nam je bila samo i isključivo Slatina. Smatrali smo da možemo bolje od onoga što smo do tada imali. Osjećali smo to svojom obvezom. Uzor u tom pothvatu bio nam je Most, a njihov uspjeh u Metkoviću školski primjer donošenja promjena. Nakon dobivenih izbora shvatili smo da sami ne možemo te da nam je potrebna potpora i netko s iskustvom tko će nas moći savjetovati. Iako nitko od nas nezavisnih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Slatine nije formalno član Mosta, smatramo da je Most jedina politička opcija koja ima iskrene namjere i želju popraviti situaciju u Hrvatskoj.

Predsjednik ste Gradskog vijeća Grada Slatine, kakva je politička situacija u Vijeću? Kakav je odnos na relaciji predsjednik Vijeća – gradonačelnik?

Po završetku izbora i dobivenih 5 mandata u Gradskom vijeću Grada Slatine odlučili smo podržati vijećnike s liste SDP-HSS-nezavisni, s koje je izabran i gradonačelnik Denis Ostrošić. Tu odluku nije bilo teško donijeti s obzirom na predizborne odnose i sve ono što smo proživljavali od strane HDZ-a. Iako smo u tom trenutku bili svjesni da će taj odnos u Vijeću (9 pozicija, 8 oporba) gotovo uvijek biti pomalo nategnut, odlučili smo preuzeti taj rizik. S kolegama iz SDP-a nismo potpisali koalicijski sporazum nego smo dogovorili zajednički podržavati gradonačelnika i njegov rad,  dok god se to ne kosi s našim stavovima i mišljenjem. U dvije situacije dosad nismo podržali gradonačelnikove prijedloge, nego smo odluke poslali na izmjenu i dopunu. Kod nas nije bilo podjele „izbornog plijena“ nego smo na određene pozicije postavili ljude za koje smatramo da su stručni, bez obzira na političko opredjeljenje. Do sada nismo pogriješili. Iako smo izabrani s različitih lista, gradonačelnik i ja poznajemo se dugi niz godina i često smo surađivali na različitim projektima. Imamo iznimno dobar odnos, uvažavamo se i poštujemo. Vezano za različita pitanja oko upravljanja gradom i gradskom infrastrukturom nudim gradonačelniku svoje prijedloge i moguća rješenja, nastojeći razmišljati proaktivno i u korist šire zajednice, građana Slatine. Dosadašnju suradnju ocijenio bih dobrom, međutim uvijek postoji prostor za poboljšanje.

S kojim se izazovima susrećete u Slatini? Koje konkretne mjere predlažete?

Mnogi su izazovi s kojima se susrećemo, od opstrukcija unutar gradske uprave, podmetanja oporbe i pokušaja rušenja vlasti, do pozitivnih promjena koje unatoč svemu donosimo. Onako kako smo i oformili nezavisnu listu, iz protesta i želje za promjenom, tako i danas djelujemo trudeći se donositi pozitivne promjene. Kao i većina malih mjesta, pogotovo u kontinentalnom dijelu naše zemlje, suočeni smo s velikom stopom iseljavanja, nezaposlenosti i manjkom sredstava za krucijalne promjene. Međutim, nastojanja su Grada usmjerena prije svega na poboljšanje kvalitete života naših sugrađana, ali i stvaranje povoljnijih uvjeta za gospodarska ulaganja koja bi dodatno pridonijela podizanju kvalitete života u Slatini. Trudimo se u svakom segmentu života izaći u susret našim sugrađanima te smo tako primjerice roditeljima smanjili cijenu dječjeg vrtića, podigli smo iznos jednokratne rodiljne naknade s 1000 kuna za svako dijete na 2000 kn za prvo, 3000 za drugo te 4000 kn za treće i svako sljedeće dijete. Podigli smo iznos studentskih stipendija sa 700 na 1000 kuna te povećali broj stipendija koje Grad, osim za deficitarna zanimanja, sada daje i za izvrsnost, uveli smo stipendije za srednjoškolce, a pomažemo i roditeljima učenika osnovnih škola s 300 kn po učeniku za kupovinu knjiga ili nastavnog pribora. Donijeli smo mjere poticanja poduzetništva, predlažemo gradonačelniku ulaganje u gradsku infrastrukturu (asfalitiranje ulica, nogostupa, obilježavanje pješačkih prijelaza i prometne signalizacije…), brinemo o projektu aglomeracije područja grada, odlično surađujemo s udrugama (umirovljenici, sportske udruge i klubovi, udruge u kulturi…). Putem sjednica Gradskog vijeća trudimo se ukazati županijskim ustanovama na potrebe naših građana, pogotovo one vezane uz zdravstvo i primarnu zdravstvenu zaštitu te poboljšanje uvjeta za učenike u našim osnovnim i srednjim školama koje su u vlasništvu Županije. Uz to gradske ustanove, kao što su Pučko otvoreno učilište Slatina, Gradska razvojna agencija, Dječji vrtić Zeko, Glazbena škola Milka Kelemena, Turistički ured Turističke zajednice grada Slatine, Komrad d.o.o. te ostali, uz poticaj Grada i Gradskog vijeća rade intenzivnije nego prije na različitim programima kulture, turizma, održavanja gradske infrastrukture, obrazovanja i razvoja turizma.

Tko ili što najviše opstruira napredak grada Slatine?

Jedan od primarnih problema našega grada je velika udaljenost od svih važnih prometnica. Najbliža autocesta je u Mađarskoj, a od spoja na autocestu Zagreb-Lipovac, kod Kutine, udaljeni smo 105 km. To izravno utječe na razvoj grada jer će investitori teže ulagati u loše prometno povezana područja. Zato je prometna izoliranost jedan od najvećih opstruktivnih faktora razvoja naše sredine. Nadalje, grad je godinama zapostavljan kako od strane države tako i od Virovitičko-podravske županije, iako je postojala politička vertikala grad-županija-država, očito nije bilo volje i želje boriti se za grad i njegov razvoj. Dok su se drugi gradovi i općine županije razvijali Slatina je stagnirala. Danas, kada je politička slika promijenjena, oporba ima intenciju prikazati trenutnu vlast nesposobnom i loše organiziranom, iako je svima jasno vidljivo da se događaju pozitivne promjene.

Što bi trebalo konkretno promijeniti u odnosu države prema Virovitičko-podravskoj županiji?

Prije svega država bi trebala više ulagati u razvoj infrastrukture, u prvom redu u prometnu povezanost koja je ishodište za daljnji razvoj. Uz to je neophodno prilagođavanje zakonskog okvira koji će olakšati poduzetnicima pokretanje poslova i investiranje u takvu sredinu uz uvjet da su nameti prema državi svedeni na minimum. Iako su Vladi usta puna Projekta Slavonija, mi u našem gradu nismo osjetili niti jednu konkretnu prednost ovog projekta odnosno ulaganja u Slavoniju. Nažalost.

Koje je Vaše područje rada, čime se u poslovnom smislu bavite?

Nakon sedam godina rada u odgojno-obrazovnom srednjoškolskom sustavu, završivši poslijediplomski sveučilišni studij Marketing posebnih područja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, usmjerio sam svoj raditi prema projektima očuvanja kulturne baštine i promicanja turizma moga kraja radeći u Turističkom uredu Turističke zajednice grada Slatine. Nedugo potom specijalizirao sam se za brendiranje kravate kao dijela hrvatske i svjetske kulturne i povijesne baštine obavljajući funkciju glavnog tajnika ustanove Academiae Cravaticae.

Po struci ste magistar teologije i filozofije te specijalist Marketinga posebnih područja. Je li to spojivo s Vašom ulogom u politici?

Diplomirao sam filozofiju i teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu što mi je donijelo široku znanstvenu perspektivu, bolje razumijevanje ljudi i ljudskog ponašanja te duhovni aspekt životnog procesa. Marketing posebnih područja, koji je možda, na prvi pogled, nespojiv s teologijom, donio mi je praktično razumijevanje ekonomskih, promotivnih i oglašivačkih procesa u suvremenom svijetu. Implementacija svih tih stečenih znanja iznimno mi je pomogla u ono što sam do sada radio, a vjerujem da će mi biti od koristi u projektima na kojima ću u budućnosti djelovati. Smatram da mi je interdisciplinarnost koju sam na studijima stekao, spoj teologije i ekonomije, pomogla bolje razumjeti političke i javne procese kao i potreba ljudi te načina na koje se društveni problemi mogu rješavati, ali i prevenirati.

Često se u političkim govorima čuje da se mlade mora zadržati, no rijetko čujemo rješenja. Kakva je situacija na Vašem području?

To je jedan od najizazovnijih problema kontinentalne Hrvatske koji nije zaobišao niti Slatinu. Međutim, naša vizija je pokušati osigurati sve što je u našoj moći i sve što je dostupno u gradskim resursima kako bismo odljev ljudi, pogotovo mladih, sveli na minimum. Neke od mjera sam već spomenuo, a svakako ćemo i dalje raditi na poboljšanju uvjeta za kvalitetan, miran i ugodan život, na demografskim mjerama, ali i poticanju konkurentnosti Slatine kao poželjnog mjesta za ulaganje.

Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi s kojima se Hrvatska danas suočava? Kako se vladajući odnose prema tim problemima?

Nezaposlenost i neučinkovit javni sustav neprilagođen potrebama poreznih obveznika koji ga financiraju. Potrebna je hitna reforma javnog sustava, učinkovitije mjere smanjenja nezaposlenosti te stvaranje bolje investicijske klime koja će intenzivnije privlačiti potencijalne investitore.

Prema kojim društvenim skupinama bi država trebala promijeniti odnos? Na koji način?

U našoj državi mladi stručnjaci jedva ili nikako pronalaze posao, umirovljenici teško spajaju kraj s krajem, radnici preko noći postaju viškovi u nekonkurentnim godinama života. U toj našoj državi učenici su preopterećeni nastavnim sadržajem koji ne daje rezultate i ne priprema ih za tržište rada. Te činjenice, dopunjene još i eskalacijom vršnjačkog i obiteljskog nasilja, nedvojbeno ukazuju da je nužno hitno provođenje revizije učinkovitosti djelovanja svih sustava na razini države. Što prije uvesti mjerenje učinkovitosti  i poboljšati funkcionalnost državnog aparata!