PARK ŠUMA MARJAN DOBIT ĆE SVOJU ZAŠTITNICU U EUROPSKOM PARLAMENTU

Sonja Čikotić, druga na listi Mosta za Europski parlament, jedna je od rijetkih kandidata koji su se istaknuli u prilično blijedoj kampanji. Ova saborska zastupnica, diplomirana pravnica, stručnjakinja za EU fondove i splitska nevjesta svojim je umjerenim, ali vrlo uvjerljivim i argumentiranim nastupima, privukla pozornost i nametnula se kao novo lice Mosta koje ima potencijal proširiti biračku bazu te stranke. Odmjerenim i sadržajnim nastupima u medijima zainteresirala je mnoge i povećala šanse Mosta za osvajanje mandata u Europskom parlamentu.

Zašto bi birači na ovim izborima birali vašu listu broj 17?

Zato što su na njoj redom čestiti ljudi koji su političkim i profesionalnim radom te lokalnim aktivizmom već dokazali da štite interese običnih ljudi i da obraz nema cijenu. Ukusi su različiti i sigurna sam da nam pojedini birači zamjeraju neke stvari, ali prodali se nismo. Bili smo korektiv u vlasti, što nam tadašnji partneri nikad nisu oprostili, a sad smo najljuća opozicija, jedini pravi kamenčić u njihovoj cipeli. Građani su nas birali da se borimo i mi to činimo. Nađite mi još jednu listu na kojoj visoko mjesto zauzima trudnica koja je 39 sati u komadu branila amandmane da bi razotkrila plan vladajućih da još dublje zagrabe u džepove građana. HDZ-ovi zastupnici u petak u ponoć po direktivi su došli glasovati, obučeni kao za bal, i podsmjehivali se nama koji smo na izmaku snaga branili interes građana. Bio je to podrugljivi smijeh upućen većini građana ove zemlje koji ne biraju HDZ. „Mi smo gospodari ove zemlje i vi tu ništa ne možete“, to je bila njihova poruka. Zato treba birati listu broj 17 i tako poslati poruku da je narod gospodar.

Mostov program za ove izbore prilično je opsežan. Većina opcija ima vrlo šturi ili uopće nema program. Jeste li samo nabrojili lijepe želje ili nudite konkretna rješenja?

Izazovi s kojima se EU i Hrvatska kao članica suočavaju nisu jednostavni pa su tako i rješenja prilično kompleksna. Ali nastojali smo u suradnji sa stručnjacima ponuditi jedan realan pogled i pružiti ostvariva rješenja koja ne uljepšavaju priču, nego ulaze u suštinu. Primjerice, tražimo da se ojačaju diplomatski kapaciteti država članica u trećim zemljama kako bi se većinu zahtjeva za azil podnijelo i obradilo tamo, a ne na našim granicama. Želimo specifične programe zapošljavanja financirane iz zajedničke blagajne i krojene prema hrvatskim, a ne irskim ili njemačkim potrebama. Tražimo da se stipendije koje naši studenti dobivaju u sklopu programa Erasmus+ bolje usklade sa standardom zemalja u koje odlaze na razmjenu jer postojeći iznosi stipendija studentima iz razvijenih država EU osiguravaju normalan život u Hrvatskoj, dok naši studenti na zapadu s tim ne mogu preživjeti mjesec. Masovno je iseljavanje jedan od glavnih faktora budućeg zaostajanja Hrvatske za razvijenim članicama i tražimo da se kohezijska politika, kao glavni instrument za smanjenje razlika u razvijenosti država i regija EU, prilagodi toj činjenici. Zato predlažemo da u toj već postojećoj politici Unije više sredstava bude dostupno zemljama pogođenima masovnim iseljavanjem, razmjerno udjelu iseljenog stanovništva.

Taj je vaš prijedlog naišao na dosta kritika u javnosti…

Nisu to bile kritike, nego podrugivanje. Kritika bi bila reći da je prijedlog neostvariv ili da nije dobar za Hrvatsku. To nitko nije rekao jer, ako već postoji instrument za smanjenje razlika u razvijenosti, naravno da je moguće u njega ugraditi dodatni kriterij za raspodjelu sredstava koji sprječava daljnje zaostajanje pojedinih država. Ako se zaostajanje povećava umjesto da se smanjuje, jasno je da kohezijski ciljevi Unije nikad neće biti ostvareni. U tom slučaju sve se svodi na mazanje očiju, uljepšavanje sumorne realnosti za nekolicinu država članica. Na ovome će se zapravo vidjeti koliko je EU ozbiljna s kohezijskom politikom. Znaju to svi veliki kritičari, zato nitko od njih nije mogao preko usta prevaliti da za našu državu nije dobro to što bi dobila više sredstava iz EU fondova. Taktika je bila ismijati naš prijedlog i natjerati nas da odustanemo. Ali mi ne odustajemo! Na kraju se ispostavilo da i HDZ predlaže rješenje koje je na istom tragu, ali su se vješto skrili u masi onih koji su nas cipelarili. I tu su još jednom pokazali da nemaju integriteta ni hrabrosti. Hrvatske građane u Bruxellesu ne bi trebali predstavljati anemični klimoglavci koji se povuku pred malo medijskog pritiska.

Zašto Most ne želi javno obznaniti kojoj će se grupaciji u Europskom parlamentu priključiti?

Zato što to nije tema koja građane zanima. Mi smo prije početka kampanje radili veliko istraživanje javnog mnijenja i građani su nam na to pitanje dali vrlo jasan odgovor. Rekli su nam da od nas žele čuti konkretna rješenja za konkretne probleme, a ne naklapanja o europskom ideološkom okviru. Ukratko, nije ih briga s kime ćemo sjediti, nego što ćemo raditi. I mi smo se tako postavili od početka. Ono što se može primijetiti je da vladajući i njima bliski mediji i komentatori čine upravo suprotno – forsiraju temu grupacija koja ljude ne zanima jer ne žele pričati o konkretnim stvarima. Mi im nismo željeli dati povoda da nas uvuku u te nevažne rasprave iako jako dobro znamo kako ćemo se postaviti nakon odlaska u Bruxelles. Partnere ćemo izabrati na temelju programske kompatibilnosti, a ne ideologije. Želimo tijesno surađivati s onima koji će nam pomoći braniti hrvatski nacionalni interes, a ne zbog ideologije praviti trule kompromise kakve HDZ pravi s Antoniom Tajanijem i sličnima koji prisvajaju hrvatski teritorij.

Stručnjakinja ste za EU fondove i velika kritičarka vlade po tom pitanju. Zašto Hrvatskoj tako loše ide povlačenje europskih sredstava?

Negativna selekcija, stranačko uhljebljivanje i manjak odgovornosti ne mogu donijeti uspjeh, nego samo propast. Sustav vodi nekompetentna osoba koja uživa osobnu zaštitu premijera. Gabrijela Žalac Plenkovićeva je štićenica. Sustav kojim ona upravlja generira ogromne nepravilnosti koje se očituju kroz korekcije koje polako dosežu milijardu kuna. To će platiti građani, a nitko neće snositi političku ili profesionalnu odgovornost zbog toga. Nitko neće dati ostavku na političku funkciju ili dobiti otkaz zbog nezakonitosti u provođenju projekata koje ćemo skupo platiti. I to je glavni razlog zašto smo najgori u EU po korištenju fondova.

Ipak se kroz te fondove nešto napravilo, pa i u Dalmaciji. Evo, sasvim konkretno, Pelješki most.

Hrvatska je dosad u europsku blagajnu uplatila članarine u visini šest Peljeških mostova, a dobila je samo jedan. I na tom jednome, izvještavaju mediji, zbog nezakonitosti u provedbi projekta bit će oko 300 milijuna kuna korekcija koje će platiti građani. Koliko vlada loše radi, govori i to koliko se hvale Pelješkim mostom. Pričaju o njemu kao čudu koje se ostvarilo samo zato što smo u EU. Podsjetit ću ih ovim putem da to nije prvi most u Hrvatskoj, gradili smo ih mi i prije. A grade se mostovi i izvan EU. Meni je drago kad se svaki projekt realizira, ali ne volim kad elita prenapuhavanjem maže oči narodu da bi mu lakše posegnula u džep.

Može li se u Europskom parlamentu aktualizirati neki od problema u Dalmaciji?

Naravno da može. Planiram se baviti izazovom divlje gradnje i infrastrukturom koja bi trebala pratiti turistički rast. Nemam ništa protiv toga što ljudi zarađuju od turizma, dapače, drago mi je da imamo bar tu gospodarsku granu na koju se možemo osloniti. Ali bojim se da imamo problem održivosti jer infrastruktura ne prati potrebe naših turističkih destinacija. Prometni kolaps, zagađenje, divlja gradnja i prekomjerna apartmanizacija, sve su to izazovi koji će nam ograničiti rast ako ih na vrijeme ne riješimo. Pokušaj komercijalizacije Marjana paintballom i adrenalinskim parkom jedan je od klasičnih primjera zloporabe EU sredstava. Zaštićenu Park šumu Marjan treba sačuvati od negativnog utjecaja gradnje jer su to pluća grada Splita. Lokalna vlast ne želi upisati park šumu u zemljišne knjige i ismijava se s DORH-om koji na sve to zatvara oči. Želimo li sačuvati Marjan, ali i sva druga zaštićena područja prirode u Hrvatskoj, očito to pitanje treba podići na višu razinu. U Europskom parlamentu bit ću najaktivniji glas zaštite Park šume Marjan i promicateljica odgovornog ponašanja prema nacionalnim parkovima, parkovima prirode, park šumama i pomorskom dobru jer to je naše najvrjednije blago.

PLUĆA GRADA SPLITA UNIŠTIT ĆE GRADNJOM

Pokušaj komercijalizacije Marjana paintballom i adrenalinskim parkom jedan je od klasičnih primjera zloporabe EU sredstava. Zaštićenu Park šumu Marjan treba sačuvati od negativnog utjecaja gradnje jer su to pluća grada Splita.