PLITVIČKA JEZERA POKUŠAO JE ZAŠTITITI SAMO – MOST

(Izvor: Novi List, autor: Boris Pavelić)

Gradnju novih kuća u srcu parka omogućio je Prostorni plan usvojen u Saboru 2014., u mandatu Zorana Milanovića. HDZ po tom pitanju nije učinio ništa.

Samo je Most pokušao zaštititi Plitvice od pretjerane i kontroverzne gradnje, koju omogućuju i brane vladajuće stranke s oba pola političkog spektra. Taj se zaključak nameće nakon pomnijeg uvida u političke odnose u pozadini sadašnjega stanja, koje je potaknulo prosvjed ratnih veterana u šatoru na Plitvicama, a i to tek nakon što nije proveden moratorij na gradnju koji je u veljači zatražilo povjerenstvo UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN).

Gradnju novih turističkih kuća u srcu Nacionalnog parka Plitvička jezera, tik uz fragilni potok Plitvicu koji tvori najpoznatiju plitvičku vizuru, Veliki slap, omogućio je Prostorni plan nacionalnog parka, usvojen u Saboru 2014. godine, u mandatu vlade Zorana Milanovića te ministara zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića (SDP) i ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš (tada HNS, danas Glas).

Kada smo Zmajlovića tri godine kasnije, u srpnju ove godine, pitali kako je bilo moguće da je usvojen prostorni plan koji je dopustio gradnju posve novih objekata na Plitvicama, što nikad prije nije bilo dopušteno, bivši ministar odgovorio je da za to ni ne zna.

Tadašnja ministrica Mrak Taritaš, pak, odgovornost je prebacila na Zmajlovićevo ministarstvo, objasnivši za naš list kako je Ministarstvo graditeljstva donošenje prostornog plana moglo zaustaviti samo pod uvjetom da je to zatražilo Zmajlovićevo Ministarstvo zaštite okoliša. To, međutim, nije učinjeno.

No kada je prostorni plan već usvojen, a HDZ s Mostom 2016. formirao vladu, moglo se očekivati da će »ljuti« SDP-ovi protivnici s desnice odmah zaustaviti sumnjivu gradnju na Plitvicama. Od toga, međutim, ništa. Tadašnji HDZ-ov ministar graditeljstva, a današnji ministar uprave, Lovro Kuščević, u izjavi za naš list tadašnjeg je ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića optužio da nije pokrenuo reorganizaciju ustanove koja upravlja plitvičkim nacionalnim parkom, kao i da nije pokrenuo izmjene i dopune prostornog plana, što mu je Kuščević, tvrdi, predlagao.

No Dobrović tvrdi nešto sasvim drugo: da je s kolegama iz HDZ-a postojao »problem temeljnog razumijevanja i međuresornog slaganja«, jer »njima ništa nije bilo sporno«, i »nije mogao uspostaviti razumijevanja oko postojanja problema«. »Za ilustraciju te situacije«, kazao nam je Dobrović, »može poslužiti informacija da je osoba koja je izdavala građevinske dozvole u Gospiću, u jesen 2016. postala državnom tajnicom upravo u ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Nije puno pomogao ni posjet misije UNESCO-a u siječnju 2017. Apsurdno je da se nakon toga izdavanje građevinskih dozvola intenziviralo«.

Ozbiljnije od prijateljstva

Da u tom sporu gotovo sigurno istinu govori bivši Mostov ministar, svjedoči i podatak da je u njegovu mandatu ravnateljem Nacionalnog parka Plitvice imenovan Anđelko Novosel, koji se nije libio u našem listu vrlo jasno istupiti protiv pretjerane gradnje i ekološkog uništavanja Plitvica.

U nedavnome intervjuu, Novosel nam je iznio detaljnu kronologiju nastanka spornoga prostornog plana, iz koje je jasno da su institucije godinama, gotovo cijelo desetljeće, ignorirale stručna ekološka upozorenja iz nacionalnog parka, te ih na kraju i potpuno zanemarile. No bivši ministar Kuščević za sadašnje će stanje na Plitvicama optužiti – baš Dobrovića i Novosela: »Žao mi je«, kazao je u ranijoj izjavi našem listu, »ako je osobno prijateljstvo bivšeg ministra Dobrovića i ravnatelja parka Anđelka Novosela spriječilo ravnatelja da postupa, te je ministar tolerirao ravnateljevo nečinjenje, što je dijelom uzrok ovoj situaciji«.

Veliko je, međutim, pitanje je li se ravnatelju ispriječilo baš »prijateljstvo«, ili nešto mnogo ozbiljnije. Nakon što je, naime, našem listu dao intervju, iz nadležnog mu je ministarstva zaštite okoliša, koje sada vodi Kuščevićev stranački kolega Tomislav Ćorić, odmah došla zabrana da ubuduće javno istupa. Zbog svega toga, ne čini se pretjeranom tvrdnja bivšeg ministra Slavena Dobrovića, koji je našem listu izjavio ovako:

Slučaj Plitvice u svakom je slučaju vrlo zanimljiva priča, s iznimno snažnom političkom pozadinom. Vjerujem da je moje odbijanje da poslušam upute oko izbora ravnatelja Nacionalnog parka značajno pridonijelo ubrzanju HDZ-ova razlaza s Mostom«. Čini li se ta tvrdnja pretjeranom, dobro je znati: godišnji proračun Nacionalnog parka Plitvice doseže gotovo 300 milijuna kuna.