TEMATSKA SJEDNICA “KAKO SE NOSIMO S AUTIZMOM U RH?”

Tematska sjednica “Kako se nosimo s autizmom u RH?”

Nužna je bolja međuresorna suradnja i povezanost tri ključna ministarstva

Zagreb, 3. srpnja 2019. – Na tematskoj sjednici „Kako se nosimo s autizmom u Republici Hrvatskoj?“ danas se na Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, pod predsjedanjem dr.sc. Ines Strenje, progovorilo o nizu problema s kojima se u Hrvatskoj suočavaju djeca i osobe s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra.

Sjednici su prisustvovali brojni stručnjaci, predstavnici nadležna tri ministarstava, zatim gradskih ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, te za obrazovanje, predstavnici Ureda pravobraniteljice za djecu i za osobe s invaliditetom, predstavnici Centara za autizam Osijek i Zagreb, predstavnici Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, te predstavnici Saveza udruga za autizam Hrvatske i Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu.

Predsjednica Odbora Ines Strenja uvodno je istaknula kako je nužno za ovaj posebno osjetljiv dio populacije pronaći sustavna rješenja i multidisciplinarnu suradnju, jer je to najveći nedostatak.

„Poznato je da u ovom području postoje mnogi problemi koji proizlaze upravo iz podijeljene nadležnosti triju ministarstava, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. Oni nisu dovoljno povezani i zakonska regulativa ne prati potrebe koje imaju centri kako bi zaposlili dovoljno stručnih suradnika, primjerice dječjih psihijatara. Izazov je kako doprinijeti boljem i sustavnijem rješavanju problema. Treba obuhvatiti ranu intervenciju, dijagnostiku i obrazovanje tj. pružanje cjeloživotne podrške od najranije dobi do odraslih osoba“, rekla je Ines Strenja.

Istaknula je kako je prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, u Hrvatskoj registrirano 2 585 osoba s poremećajima iz autističnog spektra, a prema podacima udruga čak 12 000 osoba s autizmom. Postavlja se i pitanje kako je došlo do ovolike razlike i čiji su podaci točni.

Na sjednici je istaknuto da se do 2013. velik broj osoba s autizmom vodio pod drugim dijagnozama, što jerezultat nedovoljnog poznavanja i prepoznavanja ovog poremećaja, te nepostojanja referalnog dijagnostičkog centra, a kvalitetnija dijagnostika uzrokovala je nove slučajeve zbog čega je broj oboljelih narastao. Uvodno se obratila ministrica demografije Nada Murganić, zatim Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, te državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić, a bila je prisutna i Regina Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj. Konkretne probleme iznijeli su stručnjaci i predstavnici udruga.

Predsjednica Saveza udruga za autizam Lidija Penko istaknula je kako je nužno uspostaviti međuresornu radnu skupinu (zdravstvo, obrazovanje, socijalna skrb, pa i resor financija i pravosuđa) za rješavanje autizma u RH od dijagnostike, uspostave rane intervencije, obrazovanja i što je jako važno, riješiti skrb o odraslim osobama s autizmom.