STANJE NA MARIŠĆINI JE ALARMANTNO, UGROŽENO JE ZDRAVLJE STANOVNIKA I NUŽNA JE HITNA REAKCIJA GRADONAČELNIKA OBERSNELA

Zagreb, 20. kolovoza 2019. – Konferencijom za novinare ispred riječkog poglavarstrva Mostovci su ukazali na velike probleme s otpadom na Marišćini i agoniju mještana Marčelja, sjevernog naselja Općine Viškovo, koja traje već osmo ljeto. Josip Katalinić, saborski zastupnik Mosta u mirovanju, te zastupnici Slaven Dobrović i dr.sc. Ines Strenja zatražili su od gradonačelnika Vojka Obersnela da napokon poduzme konkretne mjere kako bi stanovnici sačuvali svoje zdravlje.

„Smrad smetlišta koji dolazi iz ŽCGO-a Marišćina do naselja od 2 000 stanovnika ne prestaje, bez obzira na pokušaje nadležnih u centru. Stalno slušamo iste rečenice: „otkrili smo uzrok smrada, strpite se još 30, 60, 90 dana i sve će biti ok“. Mi strpljenja za obećanja i eksperimentiranje više nemamo. Ne možete očekivati bolji rezultat ako stalno ponavljate iste greške. Budući je Rijeka najveći proizvođač otpada na Marišćini, te uzrok najvećeg djela smrada, danas smo ovdje kako bi podučili gradonačelnika Obersnela što on i gradsko vijeće moraju poduzeti kako bi se mještani Marčelja riješili smrada ovog političkog projekta“, rekao je Katalinić. Podsjetio je na sva obećanja o otklanjanju smrada, počevši od direktora Ekoplusa Josipa Dedića, koji je na kraju podnio ostavku, do ministra Tomislava Ćorića koji je najavio privremeno zatvaranje Marišćine ali joj je umjesto toga dao novu Okolišnu dozvolu.

Slaven Dobrović je istaknuo kako je jedino rješenje za neizdrživo stanje na Marišćini hitno uvođenje odvojenog prikupljanja biootpada, te pogon za kompostiranje. Nužno je stvoriti uvjete za konverziju otpada u sirovine, što je osnovna zadaća gospodarenja otpadom današnjice.

„Mi nudimo rješenja, predlažemo poboljšanja, ali ne zaboravljamo na odgovornost onih koji su godinama inzistirali na provedbi loše konceptualne i tehnološke zamisli koja na Marišćini stvara probleme, troškove i ugroze, a interesnim skupinama koje su je izgradile pruža zaradu. Alternativna ekološka rješenja, kao i usporedba s CGO konceptom, prezentirana su u Rijeci još 2013., pa se neupućenost i neznanje odgovornih ne može prihvatiti kao opravdanje za današnju poraznu situaciju“, rekao je Dobrović.

Dok mnogi EU gradovi po pitanju otpada i dalje napreduju, mi stagniramo na začelju.

„Interesantno, domaći režimski stručnjaci napadaju one koji inzistiraju na odvojenom prikupljanju i recikliranju, a takva jedna stručnjakinja proziva mene kao bivšeg minstra, ne shvaćajući što govori i koliko mora preispitati svoju odgovornost“, ističe Dobrović.

Dr.sc. Ines Strenja je podsjetila na poznatu rečenicu Guya McPhersona: „Ukoliko stvarno misliš da je problematika zagađivanja zraka manje važna od ekonomije, probaj ne disati dok brojiš novce.

„Osvrnut ću se na smrad za koji uporno govore da je samo neugodan, ali nema utjecaja na zdravlje. Je li je to zaista tako? Upravljanje zdravstvenim rizicima u okolišu od ključne je važnosti za zdravlje ljudi i ovdje je povjereno prvenstveno Zavodu za javno zdravstvo koji mora prepoznati, evaluirati, odbrati i znati implementirati aktivnosti koje će u cijelosti ukloniti zdravstveni rizik za neku populaciju izloženu štetnim utjecajima iz okoliša ili ih barem umanjiti. Mi do sada nismo uspjeli dobiti jasnu potvrdu jesu li oni uopće prepoznali utjecaj svih oni silnih prekoračenja ili priznali da je upravo smrad ono što svakodnevno i to godinama narušava kvalitetu života mještana do granice utjecaja koja dovodi do narušavanja zdravlja jer su bespomoćni i zatvoreni u svojim kućama i ne vide izlaza, osim iseljavanja“, istaknula je Ines Strenja.