ISKORISTILI SMO SVEGA 1,36 POSTO SREDSTAVA EU ZA POTRESE I OBRANU OD POPLAVA

Zagreb, 28. travnja 2020. – Je li Hrvatska mogla sredstvima iz EU fondova financirati posljedice potresa u Zagrebu i kako obnoviti razrušene zagrebačke dimnjake, te promijeniti sustav grijanja, na današnjoj konferenciji za novinare govorili su saborski zastupnici Mosta Sonja Čikotić i Slaven Dobrović.

Čikotić je upozorila na činjenicu da je Vlada RH obvezna Hrvatskom saboru podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata, ali to Vlada ne radi, pa tako ne znamo ni koliko je iskorišteno sredstava za potrese I krizne situacije..

“Zadnji put je prije gotovo godinu dana, 29. svibnja prošle godine, sabor raspravljao Koliko smo iskoristili u periodu od 30.6.2018.- 31.12.2018.To je nedopustivo!  U isto vrijeme, na razini EU, imamo do svakog centa predočeno korištenje EU fondova I to na tjednoj razini za sve zemlje članice.  Za potrese i obranu od poplava, zaključno s 31. prosinca 2018., znači četiri godine nakon što je Operativni program konkuretnost i kohezija u primjeni, bilo je 245,40 raspoloživih milijuna eura, a ovjereno je  tek 3,35 milijuna EUR ili svega 1,36 posto. Za potrese i upravljanje kriznim situacijam izdvojeno je 30 milijuna eura.

Tražimo jasne i konkretne informacije ministra oko iskorištenosti tih sredstva, te aktivnosti koje je poduzeo u koordinaciji s gradonačelnikom prema Fondu za solidarnost EU”, rekla je Čikotić.

Dobrović je kao čelni čovjek Mosta NL Zagreb.istaknuo kako je nužno transparentno obnavljati Zagreb nakon potresa, ne iskorištavajući situaciju za osobne, trođačke I klijentelističke probitke, kako je do sada često činila aktualna zagrebačka vlast.

Objasnio je način na koji se stari, dotrajali dimnjaci, koji su u potresu prouzročili dosta štete, mogu sačuvati kao povijesna zagrebačka veduta, a za potrebe grijanja uvesti obnovljivu energiju.

“U gradu se radi na uklanjanju posljedica potresa, o Zakonu o obnovi grada Zagreba nema ništa novo, očito se dogovara na isti način, u zatvorenim uredima i stranačkim podružnicama, a upravo to je ono što moramo spriječiti, jer nije u interesu ni grada a ni građana. Što se tiče gradskih dimnjaka i osiguranja tople vode, gradska uprava je građane prepustila loptanju između gradske plinare i dimnjačara bez trunke volje da sugerira neko novo, drugo rješenje. Most predlaže upravo to, što bi bilo sukladno niskougljičnoj politici na koju se Hrvatska i potpisom obvezala. Međutim,od toga nema ništa, upute koje se čuju su da bez sanacije dimnjaka nema plina, a u sanirani dimnjak idu novi, kondenzacijski bojleri, što je veliki trošak. Zato Most ponavlja, pretvorimo centar grada u zelenu gradsku zonu, solarizirajmo krovove koliko to urbanisti dopuste i dovedimo centralizirano grijanje iz već postojećih visokoučinskih gradskih kogeneracija. Na takav centralizirani sustav lako je kasnije spojiti i geotermalnu energiju koja je Zagrebu također na raspolaganju, a postoje i sredstva koja bi se mogla u ovu svrhu mogla koristiti, a velik je rizik da do kraja 2023. ostati neiskorištena”, objasnio je Dobrović.

Dodao je kako ovo nisu bezrazložne kritike i prijedlozi štp se vidi iz primjera Nizozemske koja je većinom zabranila ugradnje novih plinskih bojlera, a i Velike Britanije koja je zabanu najavila za 2025. Oni su svjesni da neće biti vremena za amortizaciju uređaja, jer plin kao energent za grijanje neće moći držati ovakav udio za dvadeset godina.