GLAVNA TEMA OBNOVE ZAGREBA JEST SPRIJEČITI KORUPCIJU S NOVIM AUTENTIČNIM LJUDIMA

Zagreb, 22.6.2020. – Danas je u Mostovoj središnjici Marija Selak Raspudić predstavila Mostovu listu za I. Izbornu jedinicu u kojoj je ona nositelj liste, a zatim su joj se pridružili i nositelji lista ostalih zagrebačkih izbornih jedinica Nino Raspudić, Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot i saborski zastupnik Mosta Marko Sladoljev koji su održali konferenciju za novinare na temu programa za Zagreb.

Nakon što je predstavila svoju listu Marija Selak Raspudić na konferenciji za novinare podsjetila je kako su prošla već tri mjeseca od potresa u Zagrebu, a i dalje samo slušamo o Zakonu o obnovi i čekamo njegovo donošenje. Upozorila je na pojavu strukovnog aktivizma koji je pokazatelj da Grad Zagreb uopće ne prati struku.

„Tri mjeseca nakon potresa u Zagrebu slušamo o Zakonu o obnovi i čekamo njegovo donošenje, kao da će sam čin donošenja riješiti stvar i da će nakon toga sve biti jasno i teći glatko. Smatramo da se mistificira izrada zakona jer nakon što se on donese, tek će se tada otvoriti čitav niz novih frontova i zapravo će pravi kaos nastati tek tada! Zabrinjava način kako se pristupa izradi ovakvih zakona, stoga Zakon u ovom obliku ne bismo podržali jer je problematičan na više razina.

Kao prvo treba upozoriti da taj zakon neće riješiti ključne probleme, jer ćemo nakon njega čekati mjere, pa ćemo provoditi nabave, pa će nabave, kako to već ide, pratiti afere, žalbe onih koji neće dobiti ono što su htjeli, a takvih će biti puno više od onih koji će biti zadovoljni dobivenim u ovoj obnovi.

Važno je istaknuti da problem obnove grada Zagreba nakon potresa nije samo problem ojačavanja statike i njezino financiranje, već i imovinsko pravni problemi, konzervatorska zaštita i povijesne vrijednosti. U njegovoj pripremi je izostao studiozan i interdisciplinaran pristup, derogira prostorne planove i zakone o gradnji, zakone o javnoj nabavi i zakon o proračunu!

Nisu poduzete osnovne radnje nakon potresa:
Kao prvo, još uvijek je ozbiljno ugrožena sigurnost građana, ne samo stanara, već i građana koji se kreću oštećenim dijelovima grada, a preko 7 tisuća kućanstava još uvijek nije spojeno na dimnjake i nemaju grijanje.

Zatim, građani su neadekvatno informirani, ne znaju kako će se odvijati obnova, ne znaju kome se za što trebaju obratiti, ne znaju tko će, kako i kada relevantno procijeniti štetu na nekretnini. Nije jasno ni tko će provoditi sanaciju, tko će platiti koji dio sanacije, niti tko će im ukloniti opasni dio zgrade. 

I ono najvažnije vezano za sanaciju, još uvijek ne postoji centralizirano upravljanje ovom krizom, jer nema vodeće odgovorne osobe koja upravlja ovim opsežnim procesom, nema jasne organizacijske strukture koja bi se sustavno bavila odgovorom na potres, koordinirala i upravljala svim radnjama. Imamo niz paralelnih tijela, savjeta i očita je polarizacija. Potres je nacionalna katastrofa i jedino se na toj razini može odgovoriti na njega.“ – obrazložila je Marija Selak Raspudić.

Nino Raspudić rekao je što bi se trebalo poduzeti oko navedenog problema i na što bi trebalo obratiti pozornost.

„Obnova mora imati financijski aspekt, socijalni i društveni aspekt, imovinsko pravni aspekt, te kulturološki i ekološki aspekt.

Smatramo da treba osnovati tijelo za koordinaciju svih aktivnosti na sanaciji potresa, imenovati ključne i odgovorne osobe. Treba uključiti postojeće agencije i odgovorna tijela. 

Treba formirati savjetodavna tijela, ključne stručnjake iz institucija, s fakulteta, stručnjake iz privatnog sektora iz RH, te stručnjake iz međunarodnih institucija. 

Komunikacija je jako važna i zato treba uspostaviti sustavnu komunikaciju sa svim segmentima javnosti, aktivnosti vezane za potres trebaju se komunicirati kroz jedan kanal, komunicirati oštećenim građanima sve procedure, prilagoditi komunikaciju prema različitim dionicima, prema stradalima u potresu kao i prema onima koju su oštećeni indirektno. Zatim je potrebno izraditi koncept strategije obnove od potresa, u kojem će biti obuhvaćene sve provedbene aktivnosti: zakonodavni i institucionalni okvir, priprema dokumentacije i projektiranje, provedba rekonstrukcija i izgradnja.“ – objasnio je Nino Raspudić.

Zvonimir Troskot rekao je kako treba obraditi sve moguće izvore financiranja, strukturirati ih i napraviti plan angažiranja.

„Financiranje bi se trebalo odvijati na nekoliko razina: 1. EU fondovi solidarnosti, 2. Vlada Republike Hrvatske, 3. Grad Zagreb i 4. sami vlasnici. Smatramo da EU, država ili Grad Zagreb ne bi trebali financirati obnovu unutarnjih uređenja tipa ličenje zidova i da bi se takvi troškovi trebali financirati iz zajedničkih pričuva stanara. No ozbiljni radovi poput rušenja objekata, postavljanja snažne statike, postavljanje novih izrazito stabilnih temelja te izgradnja novih nekretnina bili bi financirani iz fondova solidarnosti EU, sanacijskog fonda Ministarstva graditeljstva i proračuna Grada Zagreba. Također ćemo raditi na organizaciji donacijske večere na kojoj bi se omogućilo prijateljima da pripomognu našoj Domovini. Taj bi novac išao najugroženijim skupinama društva koje su izgubile svoje domove kako bi im se u potpunosti refundirao trošak.“ – Rekao je Zvonimir Troskot.

Marko Sladoljev rekao je kako će jedan od Mostovih prioriteta svakako biti izgradnja stanova u istom susjedstvu. 

„U tom aranžmanu, primjerice, može se izgraditi barem 30 karakterističnih donjogradskih zgrada sa 600 stanova na lokaciji u blizini devastiranog centra grada. Time bi stanovnici centra živjeli u neposrednoj blizini svoje lokacije, te mogu biti neposredniji sudionici obnove. Djeci se omogućuje pohađanje istih škola kao i do sada. Kontinuitet života se može regenerirati, a ne defragmentirati i dislocirati. Jednaka logika treba vrijediti i za stanovnike oštećenih kuća ili stanova u podsljemenskom dijelu.“

Nikola Grmoja naglasio je da se ni jedan plan ne može provesti ako na ključnim mjestima s kojih se donose odluke imamo krive ljude. 

„Ja bih rekao da je glavna tema i obnove Grada Zagreba i promjena u Gradu Zagrebu i promjena u Hrvatskoj borba protiv korupcije s novim autentičnim ljudima. Trebaju nam jasne antikorupcijske mjere, koje je Most predlagao i u ovom sazivu Sabora, a koje se tiču javne nabave, otvorenih proračuna, proračunskih sredstava i svega onoga što jedna gradska uprava troši, a što mora biti javno vidljivo svim građanima Grada Zagreba. Jasno je da je Zagreb premrežila jedna korupcijska hobotnica koja je premrežila i Hrvatsku. Više Mosta u Hrvatskom saboru znači manje korupcije u Gradu Zagrebu i manje korupcije u Hrvatskoj.“ – zaključio je Nikola Grmoja.