NOVIM OVRŠNIM ZAKONOM ŽELIMO UKINUTI JAVNOBILJEŽNIČKE OVRHE

Zagreb, 24.6.2020. – Danas su se predsjednik Mosta Božo Petrov, politički tajnik Mosta Nikola Grmoja i Mostov nositelj liste za VII. IJ Zvonimir Troskot u središnjici Mosta na konferenciji za novinare obratili javnosti na temu Ovršnog sustava kao gorućeg pitanja u Hrvatskoj.

Božo Petrov rekao je da, kao politička opcija koja je usmjerena na čovjeka i na njegovu dobrobit, Most želi upozoriti da je pitanje ovrha još uvijek jedno od ključnih pitanja u Hrvatskoj.

„Danas je još uvijek blokirano 240 tisuća građana. Ono što možemo očekivati zbog ekonomske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa je i povećanje tog broja. Mi smatramo da se stvari u tom segmentu moraju promijeniti. Nažalost, Ovršni zakon nije riješen, on je zapeo negdje u trećem čitanju, a ionako je bio loš. Kad smo davali amandmane nisu ih htjeli prihvatiti. Mi ćemo se zalagati za potpunu promijenu Ovršnog zakona, za novi Ovršni zakon koji će stvarno moći pomoći ljudima koji imaju probleme s ovrhama.“ – rekao je Božo Petrov.

Nikola Grmoja rekao je da Most ide u smjeru potpuno novog Ovršnog zakona i novog koncepta.

„Most će prije svega novim Ovršnim zakonom ukinuti javnobilježničke ovrhe i ovrhe će vratiti na sudove. Zašto to treba napraviti? Mi u Mostu smatramo kako provođenje ovrha ne bi trebalo biti prepušteno privatnom sektoru jer se time gomilaju troškovi za ovršenike i nisu rijetki slučajevi da ovršenici plaćaju troškove postupka koji su čak i deset puta veći od glavnice duga. Dakle, prvi cilj ukidanja javnobilježničke ovrhe je pojeftinjenje ovršnog postupka. Druga stvar zbog koje smatramo da bi sudovi bez iznimke trebali odlučivati o ovrhama je u tome što u RH svatko ima pravo da o njegovim pravima i obvezama odlučuje upravo sud, a ne neko drugo tijelo. To je zato da se ne bi događalo da ljudima za sitne i bagatelne dugove na bubanj odlaze kuće i stanovi. U Sloveniji i u nekim drugim zemljama postoji dobra praksa gdje se ovrhe za neke dugove provode putem centralnog elektroničkog sustava, a tako bi se i kod nas provodile ovrhe koje sada provode javni bilježnici na temelju vjerodostojne isprave.“ – objasnio je Nikola Grmoja.

Zvonimir Troskot rekao je da bi Most išao s konceptom da bi se prvo plaćala sama glavnica, a tek nakon toga kamata i ostali administrativni troškovi.

„Postavili bismo određeni prag iznad kojeg naplata zateznih kamata više ne bi bila moguća. Cilj je i daljnja konkretnost koju je Most već predlagao sa svojim zakonskim prijedlozima i zakonima kojima se zabranila ovrha za bagatelne troškove ispod 20 tisuća kuna. Koncept cijelog prijedloga Mosta je zapravo da se u dugom roku dugotrajne blokade skinu s građana RH kako bismo ih rasteretili i kako bi oni s tim oslobođenim novcem mogli sudjelovati u osobnoj potrošnji koja je potrebna i za rast BDP-a.“ – rekao je Troskot.