Prioritet je povratak građana u stanove, a potom strategija i vizija za moderni urbani Zagreb koju novi zakon o obnovi ne uključuje!

Okrugli stol: Potres – prilika za preobrazbu grada?

Zagreb, 1. rujna 2020. – Okrugli stol ususret sutrašnjoj raspravi u Hrvatskom saboru o Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice, organizirala je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić kao članica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, kako bi javnom i stručnom raspravom s nizom eminentnih stručnjaka arhitektima, pravnicom i ekonomistkinjom, raspravila o ovoj vrlo važnoj temi sa svih aspekata.

„Na pragu je donošenje novog zakona, a niti su oštećeni građani upoznati sa značenjem i dosegom konstrukcijske obnove, njihovim pravima, ali i obvezama, u obnovi koja se financira i javnim novcem, niti je šira zainteresirana javnost dobila jasno objašnjenje za što će se, odnosno koliko smisleno, trošiti proračunski novac. Sudionici će otvoriti prijeporna pitanja vezana uz zakon, ali i ponuditi moguća rješenja koja uključuju proaktivni pristup – dugoročno promišljanje kvalitetne i održive obnove Zagreba i okolice. Ključan smatramo nedostatak strategije i pitanje kakav grad želimo i hoćemo li dozvoliti stručnjacima da cjelovito artikuliraju i usmjere njegovu obnovu i razvoj?“, istaknula je moderatorica Selak Raspudić.

Na okruglom stolu govorili su izv. prof. dr. sc. Josip Galić, Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo Arhitektonskog fakulteta, prof. dr. sc. Tihomir Jukić, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta, dipl. ing. arh. Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata, Vedrana Pribičević, profesorica na  Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, te doc. dr. sc. Sunčana Roksandić, Katedra za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Sudionici su odgovarali na pitanja: Što je konstrukcijska obnova? Koja je razlika između cjelovite i konstrukcijske obnove? Može li potres biti prilika za preobrazbu grada? Problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kako kazniti malverzacije prije i spriječiti malverzacije nakon potresa, te zaključili da je nužno preobraziti Zagreb u moderan, urban, pristojan i siguran grad u cjelovitoj obnovi s jasnom hijerarhijom odgovornosti.

Prof. Jukić je istaknuo kako je novi zakon vezan na obnovu i poboljšanje konstrukcije, a ne na cjelovitu obnovu, a struka ima stav da je potrebno cjelovitije rješenje.

„Nama je važno i prioritetno da se stanovnici što prije vrate u svoje stanove, jer bez toga obnova nema smisla. Ali, nužno je istaknuti da obnova nije samo konstrukcija, već i unutarnji prostor, blok, promet… Sada za to očito nema novca, ali može se pripremiti cjelovito rješenje  za ubuduće, jer je vizija i strategija razvoja i modernizacije grada jako važna. Za to je potrebna prvenstveno valorizacija objekata, cijelog blokova zgrada, ulice, cijelog Donjeg grada, a ne da se rješava samo jedna kuća bez sagledavanja cjeline.Treba razlučiti što napraviti odmah, kako bi stanovnici mogli normalno živjeti, a što obuhvatiti cjelovitim rješenjem za što će očito trebati vremena“, rekao je prof. Jukić.

Prof. Galić je naglasio kako je novi zakon korektan kao mjera rješenja problema za ljude koji su izvan svoga doma, ali ako je to rješenje za Zagreb, onda nedostaje vizija razvoja i strategije, koje jednostavno nema.

„Država treba poticati, a ne ograničavati, višu razinu obnove, jer postoje stanari koji hoće više uložiti u svoje nekretnine i treba im omogućiti aktivni i progresivni pristup, a ne da ih ograničava donošenjem raznih mjera i sprječava samoinicijativu. Nisam protivnik da se određena zgrada, koja je u lošem stanju i  nije zaštićeno kulturno dobro, sruši i napravi nova, ako stanari žele uz pomoć države , i sami sudjelovati i uložiti novac, pronaći investitore. Progresivni pristup je nužan  i recimo 20-30 posto zgrada je u ovoj skupini i na ovaj način bi se riješilo na obostranu korist. Nažalost, u zakonu nema ni strategije, ni razvoja i za usvajanje ga je potrebno pod hitno proširiti i nadopuniti da bude suvremen i urban! Država treba i mora pomoći građanima u obnovi i prioritet je konstrukcija kao što je bilo u ratu za oštećene kuće“, rekao je prof. Galić.

Predsjednik Društva arhitekata Matković rekao je kako su se oni od prvog dana uključili u rasprave i analize vezane uz zakon o obnovi, te ukazivali na mnoge propuste u prvim prijedlozima.

„Naposljetku je u prvom čitanju uključeno da država može pomoći građanima i to je bilo jako važno, a danas pred drugo čitanje, poslali smo naš stav i istaknuli da smatramo važnim cjelovitost zakona, te problem s kompliciranjem potrebne dokumentacije, koja je presudna za obnovu“, ističe Matković.

Vedrana Pribičević kao ključno je u svom izlaganju istaknula pravo vlasništva.

„Tu vlada priličan džumbus i ne znam kako će se uspjeti riješiti jer su u jednoj zgradi privatni vlasnici, državni ili gradski stanovi, zaštićeni najmoprimci…to je  70 godina star problem koji sada dolazi na naplatu. Osim toga problem vidim i u trošku i gdje naći taj novac. Ljudi će otići ako ih ne zadržimo. Ističem da  vlasništvo obvezuje i vlasnici stanova toga moraju biti svjesni“, kaže Pribičević.

Profesorica Sunčana Roksandić osvrnula se na problem moguće korupcije prilikom obnove, te neriješenim imovinsko pravnim odnosima.

„Kada govorimo o povijesno kulturnoj jezgri, treba uzeti u obzir Zakon o očuvanju kulturnih  dobara i zato je nužno uključiti pravnike u izradu zakona ako želimo spriječiti moguću  zloporabu.  Svi smo odgovorni i to je bitno istaknuti. Korupcijom se dugo bavim, i iščitavajući zakon, naglašavam da su moguće zloporabe koje su već bile vidljive na primjeru naljepnica koje su zgrade dobivale, a na pojedinim objektima su se mijenjale ovisno o trenutku za koji je bila ključna naljepnica“, ističe prof. Roksandić.