Grmoja uputio Odboru za zakonodavstvo inicijativu za izradu pročišćenih tekstova zakona

Poštovane kolegice i kolege članovi Odbora,

rad Hrvatskoga sabora u njegovom 9. sazivu obilježila je ekscesna zakonodavna aktivnost. Prema službenim podacima Hrvatski sabor je minulom sazivu donio čak 735 zakona. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je Republici Hrvatskoj trenutno na snazi 786 zakona, lako se može zaključiti da je Sabor, u samo jednom mandatu, izmijenio gotovo sve važeće zakone prosječno jednom. Naravno, ovdje je riječ o prosjeku jer neki se zakoni uopće nisu mijenjali, dok su se drugi mijenjali i više nego jednom, a u nekim pravnim materijama Sabor je donio cjelovite nove zakone. Ipak, iz navedene zakonodavne statistike jasno je da je zakonodavna djelatnost Sabora u prošlom sazivu bila vrlo intenzivna, a nema naznaka da bi se mogla usporiti u aktualnom sazivu.

Velika zakonodavna aktivnost Hrvatskoga sabora u pravilu je popraćena dodatnom normativnom aktivnošću Vlade, ministarstava i drugih donositelja podzakonskih akata. Riječ je o tisućama propisa koji se izmijene u jednom jedinom mandatu. Opisana intenzivna normativna aktivnost ima značajan utjecaj na živote naših građana, a osobito na poduzetničku aktivnost koja je izložena konstantnim promjenama regulatornog okvira kojemu se poduzetnici stalno moraju prilagođavati što im oduzima i vrijeme i energiju i novac. O negativnim utjecajima pretjerane zakonodavne i općenormativne aktivnosti na pravnu sigurnost ne treba trošiti previše riječi, a svemu tome nažalost doprinosi i neaktivnost Odbora za zakonodavstvo u kojemu se već u nizu saborskih saziva gotovo u cijelosti zanemaruje važna djelatnost izrade pročišćenih tekstova zakona.

Slijedom navedenoga molim vas da primite na znanje i razmotrite ovo moje pismo kao poticaj da Odbor za zakonodavstvo pristupi sustavnoj izradi pročišćenih tekstova zakona i time izvrši svoju obvezu propisanu Poslovnikom Hrvatskoga sabora. Stoga predlažem da na jednoj o predstojećih sjednica Odbora za zakonodavstvo raspravimo ovo pitanje, utvrdimo metodologiju i druga praktična pitanja izrade pročišćenih tekstova zakona i donesemo konkretne zaključke koji će se omogućiti otpočinjanje ovog važnog posla.

Kao prilog vašem promišljanju o ovoj inicijativi slobodan sam podsjetiti da se problematikom izrade pročišćenih tekstova zakona bavio i Ustavni sud Republike Hrvatske koji je o svojim stajalištima izvijestio zakonodavca i to u Izvješću Hrvatskom saboru broj: U-X-80/2005 od 1. lipnja 2006. („Narodne novine“, br. 64/06.) i u Izvješću o ustavnopravno neprihvatljivim učincima pročišćenih tekstova Ustava Republike Hrvatske, ustavnih zakona, zakona, drugih propisa i općih akata broj: U-X-1435/2011 od 23. ožujka 2011. („Narodne novine“, br. 37/11.). Primjera dobre i kvalitetne prakse u poredbenim pravnim poretcima ima napretek, a kao uzor može poslužiti rad Državnoga zbora Republike Slovenije koji na svojim službenim stranicama, u posebnoj rubrici, redovito i na vrijeme, objavljuje pročišćene tekstove zakona.

Slijedom svega navedenoga pozivam vas i molim da podržite ovu inicijativu te da zajedničkim snagama ostvarimo ovaj projekt i uspostavimo bazu službenih pročišćenih tekstova zakona kojoj može pristupiti svaki građanin tako da pročišćeni tekstovi budu dostupni pravnim praktičarima, sucima, studentima, državnim službenicima i svakome kome zatrebaju i to besplatno.

S poštovanjem,

Nikola Grmoja