Most izložio prijedloge za početak nove školske godine

„Škola treba ići uživo, ali sama nastava za učenike bi trebala biti manje traumatična“

Zagreb, 4. rujna 2020. – Saborski zastupnici Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić i Ante Kujundžić iznijeli su stav Mosta vezan uz planove za novu školsku godinu, te konstruktivne prijedloge vezane za njihovo poboljšanje. Podržali su činjenicu da škola ide uživo, ali izložili manje traumatičan pristup za učenike, odgovorniji i stručniji prema nastavnicima i učenicima, a istaknuli su kako su pripreme trebale početi prije par mjeseci, jer  je ministarstvo u zadnji čas oformilo komisiju od 23 člana koja već radi svoje brojnosti ne može biti efikasna u odlučivanju.

Slažemo se da je povratak u vrtiće i škole ključan za odgoj i obrazovanje djece, posebno za njihov emocionalni, kognitivni, socijalni i profesionalni razvoj. Djeci je mjesto u školskim klupama. Ono što konzultirajući struku i zdravstvene časopise proizlazi jest da nema dokaza da normalno pohađanje škole povećava broj oboljelih od covida 19. Preporuka je na tragu engleskog modela da djeca u učionicama ne bi trebala nositi maske, a upitna je korisnost maski u zaštiti od virusa“, istaknuo je Raspudić.

Marija Selak Raspudić iznijela je niz prijedloga za bolji plan nastave, te istaknula da je iznimno važno da se i u uvjetima pandemije i epidemije osigura jednaka kvaliteta obrazovanja za sve učenike.

„Ali, kritika ide na prijedlog da škole trebaju organizirati pripreme za provedbu mješovitog i modela nastave na daljinu, jer je za pretpostaviti da će često netko izostati i da će paralelna nastava biti pravilo. Osim novčane naknade za što se zalaže sindikat, tu je i pravo zaposlenika na slobodno vrijeme. Osim toga, zašto se bolovanje od kovida tretira drugačije nego bolovanje od druge bolesti, a ako je samo jedan đak bolestan, to znači da će nastave na daljinu paralelno s običnom nastavom u svakom slučaju biti. Predlažemo da se sve do dva tjedna izostanka tretira kao obično odsustvo, jer on line nastava opterećuje i roditelje i profesore i učenike. Vezano za izvođenje blok sata (dvosat ili trosat), smatramo da je to loša mjera jer će stvoriti velike razlike u obrazovanju, ograničeno je vrijeme za novo gradivo, prevelik razmak između, te će škole s ovakvim modelom imati lošiji ishod učenja. Predlažemo izbaciti trosat, izbjegavati blok nastavu, raditi na distanci profesora i učenika kao mjeri. Smatramo da je izborna nastava važna jer su učenici za nju mahom zainteresirani, a bitno je i zadržati sportske aktivnosti u školama, jer je fizička aktivnost u današnjem društvu presudna obzirom da imamo 35 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka s prekomjernom težinom i to je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema. Tu su i dvostruki kriteriji, obzirom da sportski klubovi mogu raditi, pa to stvara nejednakosti među djecom čiji roditelji nemaju mogućnost plaćati sportske aktivnosti već se pouzdaju u one u školi“, iznijela je Selak.

Dodala je da je mjera izdvajanja učenika iz razreda i smještanje u posebnu prostoriju također loša, jer ne samo da nastavnik, koji nije liječnik epidemiolog, mora procijeniti zdravstveno stanje učenika, već je i učenik stigmatiziran i izdvojen u “izolaciju” do dolaska roditelja.

Ante Kujundžić, nekadašnji ravnatelj i nastavnik, istaknuo je kako je država opet zakazala po pitanju sektora, odgoja i obrazovanja, te su prosvjetni djelatnici svedeni na administracijski stroj prepušten samima sebi:

“Poniženi do zadnje razine na kojoj im je politički sustav indirektno “zakrpio” nazivnik krpelja na državnom proračunu, a mjesto da se administrativno rasterete, opterećeni su još više. Umjesto vještine poučavanja, robotizirani kurikulumi kojima je važna samo brojka, nikako ne čovjek, nikako ne autonomnost svakog pojedinca u tom sustavu. Odgoj i obrazovanje već cijeli niz godina nemaju jasnu viziju, strategiju niti cilj već se ponekad dogodi bljesak pojedinca od kojeg na kraju opet bude jedno veliko ništa. Sustav u kojem su nositelji sustava, učenici, roditelji i prosvjetni djelatnici, kolateralne žrtve podobničkog politikanstva, nema kontinuiteta. Dakle, fleksibizacija programa i sadržaja, objedinjavanje i stalnost cijelog niza pravilnika i uredbi, vraćanje prosvjetnog djelatnika s mjesta administrativno-robotiziranog čovjeka na mjesto Odgoj i obrazovanje nisu sluge politika i to ne smiju biti!”, rekao je Kujundžić.